Širenje takvog sadržaja potaknuli su i aktualni događaji u svijetu.

Još kada su u srpnju prošle godine SAD i Izrael izveli napade na Iran, istraživači su identificirali nevjerojatan broj lažnih i obmanjujućih slika generiranih pomoću umjetne inteligencije: od lažnih snimki bombardiranja, preko slike vojnika koji su navodno zarobljeni, pa do cijelog niza propagandnih videozapisa koje je stvorio Iran. To se događa i trenutno uslijed rata na Bliskom istoku i novih američko-izraelskih napada na Iran.

Kako onda prepoznati sadržaj generiran umjetnom inteligencijom? Postoji cijeli niz znakova na koje možete obratiti pozornost.

Tko je izvor?

Kad vidite neku fotografiju ili video na društvenim mrežama koji se brzo širi, jedno od glavnih pitanja koje biste si trebali postaviti je – otkud je taj sadržaj krenuo? Tko je njegov izvor?

Najjednostavniji način provjere je korištenje obrnutog pretraživanja slika na internetu. Dovoljno je u internetskom pregledniku kliknuti na spornu fotografiju i odabrati opciju pretraživanja interneta pomoću slike. U slučaju videa, najbolje je napraviti snimku zaslona i potom pretražiti internet. Ako vas pretraga odvede do profila na društvenim mrežama koji aktivno generiraju sadržaj pomoću umjetne inteligencije, jasno je da se ne radi o 'stvarnoj' fotografiji ili videu.

Obrnuto pretraživanje može vam pomoći i da identificirate tko se, odnosno što se prikazuje na fotografiji ili videu, ali i kad je originalna fotografija prvi put objavljena na internetu.

Provjerite izvor

Sadržaj koji se brzo dijeli putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje često je teško samostalno provjeriti. Stoga nije loše osloniti se na provjerene izvore koji mogu pomoći u provjeri autentičnosti.

Mediji će uvijek potpisati i navesti izvor neke fotografije ili videa. Službene stranice objavljuju službeni sadržaj pa su šanse da će objaviti sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, a to jasno ne naznačiti, izuzetno male.

Uostalom, mediji i agencije mogu imati naprednije tehnike i alate za identificiranje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ili pristup drugim izvorima koji inače nisu dostupni široj javnosti.

Upotrijebite alate za provjeru

Na internetu su dostupni brojni alati koji mogu pomoći u identifikaciji sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

Neki od njih na njega stavljaju nevidljivi digitalni vodeni žig koji drugi alati mogu detektirati i tako ispravno označiti sadržaj kao 'AI generiran'.

No kod upotrebe takvih alata treba ipak biti oprezan. Digitalni vodeni žig lako je ukloniti, a procjene sadržaja koje neki alati daju mogu biti pogrešne zbog setova podataka na temelju kojih su kreirani.

Stanite i promotrite

Kad su se tek pojavile prve fotografije generirane umjetnom inteligencijom, bilo je lako prepoznati da se radi o 'umjetno stvorenoj fotografiji'. Ljudi na slici su izgledali 'čudno', imali su viška prstiju, ruku ili očiju, predmeti na slici su izgledali umjetno, a neki dijelovi bili su i čudno zamućeni. Danas su alati puno bolji pa su i fotografije i videa koje proizvode sve uvjerljiviji. No to ne znači da i dalje ne postoje znakovi koji bi mogli otkriti da je riječ o generiranoj fotografiji.

Prije svega, potražite nedosljednosti u videu, poput automobila koji prolazi kroz predmete ili ljude, pojavljuje se u jednoj sceni i nestaje u drugoj ili pak ljude koji hodaju po vodi, zraku i slično. Neke fotografije mogu imati neprirodan sjaj, svjetlost iz različitih, nelogičnih kutova ili izgledati previše 'savršeno'.

Razmislite prije dijeljenja

Ponekad, u želji da podijelimo neki sadržaj s drugima, klikamo bez razmišljanja. Upravo to pogoduje širenju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

Prije nego što poželite podijeliti neki sadržaj, stanite i razmislite. Koliko je vjerojatno to što sadržaj predstavlja? Ako djeluje predobro da bi bilo istinito, vjerojatno nije.

Osim toga, pročitajte komentare ispod sadržaja, jer drugi su možda primijetili nešto što vi niste.