PRIDRUŽENI ČLAN

Bit će posla za inženjere, strojare, primijenjene fizičare... Pitali smo ugledne stručnjake što za Hrvatsku znači ulazak u CERN

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 20.01.2019 20:56
  • Objavljeno 20.01.2019 u 20:56
Ivica Puljak i Vuko Brigljević raduju su ulasku Hrvatske u pridruženo članstvo CERN-a

Ivica Puljak i Vuko Brigljević raduju su ulasku Hrvatske u pridruženo članstvo CERN-a

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL, Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL, CERN

Neki mladi znanstvenici tamo će naći stalni posao, još će ih više steći značajna iskustva. Pristup CERN-u 28. veljače otvorit će širom vrata i našoj privredi, nadaju se ugledni hrvatski fizičari Vuko Brigljević i Ivica Puljak

Hrvatska će 28. veljače postati pridruženi član Europske organizacije za nuklearna istraživanja, CERN-a, saznalo se početkom prošlog tjedna iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Riječ je o važnom iskoraku jer će se pridruženim članstvom Hrvatskoj omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN. Uz to, hrvatskim će znanstvenicima biti olakšan pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima, a posla će biti i za brojne inženjere i druge stručnjake.

'Napokon ćemo moći sudjelovati u apsolutno svim aktivnostima CERN-ova laboratorija', tumači dr. sc. Vuko Brigljević, znanstveni savjetnik u Institutu Ruđer Bošković, švicarski đak koji je upravo na CERN-u stekao bogato radno iskustvo. 'Mi fizičari ćemo još najmanje profitirati jer već jesmo unutra, ali će korist za šire društvo biti ogromna.'

  • +4
  • +1

CERN

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: CERN

Brigljević pritom misli na mogućnost sudjelovanja u svim aktivnostima koje CERN nudi članovima, od ljetnih škola, preko polaganja doktorata, do radnih mjesta koja se otvaraju mladim stručnjacima i složenih poslova koje će moći sklapati naše tvrtke.

Više posla, više iskustva

'Bit će posla za inženjere, strojare, primijenjene fizičare', kaže Brigljević. 'Od svih tih mladih znanstvenika i inženjera neki će tamo naći stalni posao, a još će ih više steći značajna iskustva.'

Pristup CERN-u otvorit će širom vrata i našoj privredi, nada se Brigljević. 'Za CERN rade najveće hi-tech firme, ali posla tamo ima za sve, od izrade i održavanja infrastrukture, preko sustava hlađenja, ventilacije, do serverskih soba i napajanja energijom.'

CERN raspisuje natječaje na koje se mogu javljati tvrtke iz zemalja članica, što je donekle pravedno, smatra Brigljević. 'Uložili su pa im se sada vraća.'

Dr. sc. Vuko Brigljević

Dr. sc. Vuko Brigljević

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Zemlje članice doista ulažu velik novac u CERN. Proračun je prošle godine iznosio milijardu i 148 milijuna švicarskih franaka. Najizdašniji su bili najveći: Njemačka je uplatila petinu ukupnih sredstava, Velika Britanija 15 posto, Francuska 14, a Italija deset posto. Svoj obol daju i pridružene članice, Srbija (0,17 posto) te Slovenija i Cipar, koje u financiranju CERN-a sudjeluju s po 0,08 posto. U tu računicu svojim doprinosom uklopit će se i Hrvatska.

Korist od članstva višestruko veća od cijene

Članstvo bi nas dakle moglo stajati više od milijun švicarskih franaka godišnje, ali bi korist trebala biti višestruka.

'Nismo ni Silicijska dolina ni Bavarska, ali imamo niz manjih i većih firmi koje definitivno imaju i tehničku sposobnost i znanje dobiti posao za CERN', uvjeren je Brigljević.

Uz direktnu dobit, ne smije se zaboraviti ni iskustvo koje se stječe takvim poslovima, a ni sjajne reference za neke druge, buduće poslove.

Konačno, tu je i politička dimenzija, veli Brigljević. CERN je u vlasništvu zemalja članica koje donose strateške odluke. To znači, bude li se naprimjer gradio novi akcelerator, i mi ćemo sudjelovati u tome.

Što je CERN i čime se bavi

Najveći znanstveni laboratorij na svijetu

Prvotno Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, a poslije Europski laboratorij za fiziku čestica, međunarodna je institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja, bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva, na području fizike elementarnih čestica.

CERN je najveći znanstveni laboratorij na svijetu te ima najsloženije znanstvene instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Najvažniji su instrumenti u CERN-u akceleratori i detektori čestica. Sjedište organizacije nalazi se u Meyrinu kraj Ženeve.

U članstvu CERN-a nalaze se 22 države, osam ih je u statusu pridruženog članstva, od kojih tri čekaju da ih prime u punopravno članstvo. Među promatračima nalaze se organizacije kao što su Europska unija, UNESCO, ruski Joint Institute for Nuclear Research te zemlje kao što su Rusija, SAD i Japan. U CERN-u je zaposleno 3340 fizičara, inženjera, znanstvenika i raznih tehničara, a na projektima radi više od 14.000 ljudi.

Godišnji proračun iznosi 1,148 milijardi švicarskih franaka; 1,122 milijarde uplaćuju zemlje članice, a preostalih 25,3 milijuna pridružene članice. Otprilike polovica proračuna ulaže se u poslove koje obavljaju tvrtke zemalja članica. Kompanije koje rade za CERN imaju u prosjeku tri do četiri puta veću vrijednost povrata kapitala i lakše sklapaju nove poslove.

Brigljevića kao profesora posebno raduje to što će se sada potpuno otvoriti vrata CERN-a za rad s profesorima fizike iz osnovnih i srednjih škola. Četiri generacije profesora bile su na CERN-u i svi su se vratili oduševljeni onime što su vidjeli.

'Dosad smo profitirali od onog što su drugi tamo radili, a sad to postaje i naš laboratorij', zaključuje znanstveni suradnik iz Instituta Ruđer Bošković.

Dr. sc. Ivica Puljak

Dr. sc. Ivica Puljak

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Integracija u svjetsku znanstvenu zajednicu

Vijest o pridruženom članstvu obradovala je i dr. sc. Ivicu Puljka, profesora na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. I Puljak je, baš kao i profesor Brigljević, dobro upućen u rad i važnost CERN-a. Uostalom, na CERN-u je koordinirao rad stotinjak fizičara iz cijelog svijeta koji su tragali za Higgsovim bozonom, a na Kanarskim je otocima upravljao teleskopima za detekciju gama-zraka.

'To je vrlo lijepa vijest za hrvatsku znanost, pa onda i cijelo hrvatsko društvo', veli Puljak te se nada i punopravnom članstvu, sa svim pravima koja proizlaze iz toga.

'Bit ćemo ravnopravni članovi laboratorija, moći ćemo sudjelovati u eksperimentima, tenderima i razvoju novih tehnologija. Bit će posla za naše stručnjake', veseli se Puljak.

'Na tome se radi doslovce od osamostaljenja Hrvatske, a hrvatske su vlade niz godina podupirale ovaj projekt. To je put koji treba slijediti, put koji će nas integrirati u svjetsku znanstvenu zajednicu', poručuje Puljak.

OVO SU Najvažnija otkrića CERN-a

Od Higgsove čestice do World Wide Weba

1973. otkriće neutralnih struja (međudjelovanja elementarnih čestica slabom silom)

1983. otkriće W i Z bozona

1989. utvrđivanje broja neutrinskih vrsta

1995. prvo stvaranje atoma antivodika

1999. otkriće izravnog CP-narušenja (→ CP-SIMETRIJA)

2010. izolacija 38 atoma antivodika

2011. održavanje antivodika više od 15 minuta

2012. otkriće Higgsove čestice

Ali to nije sve. Zaposlenik CERN-a, britanski fizičar Tim Berners-Lee i njegov belgijski kolega Robert Cailliau 1990. su prvi put uspješno uspostavili internetsku komunikaciju između HTTP klijenta i servera. Internet je dotad koristila znanstvena zajednica, a počeo se širiti i u poslovnom svijetu. Berners-Lee pomislio je kako bi na internetu mogao koristi i hipertekst, odnosno hipertekst povezati s već postojećim, raširenim i prihvaćenim TCP/IP protokolima i razvijenim DNS-om. Bila je to ideja iza koje se skrivao World Wide Web. Broj korisnika interneta u međuvremenu je porastao s 14 milijuna na 3,2 milijarde, a WWW danas u globalnom bruto društvenom proizvodu sudjeluje s 2,9 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!