ODŠKRINULI SMO VRATA

Pogledajte što će hrvatskoj znanosti donijeti CERN i koliko će nas sve to koštati

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 22.10.2018 20:45
  • Objavljeno 22.10.2018 u 19:40
Veliki hadronski sudarivač koristi se u okviru istraživačkog središta CERN

Veliki hadronski sudarivač koristi se u okviru istraživačkog središta CERN

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Najveći svjetski znanstveni laboratorij stajat će nas oko milijun švicarskih franaka godišnje, ali će omogućiti sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima i programima vrijednim 500 milijuna eura

Kako je ministrica Blaženka Divjak najavila jučer, Hrvatska će od 2019. godine biti pridruženi član Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija.

Što je CERN?

CERN je jedan od najvećih i najuglednijih centara za znanstvena istraživanja na svijetu, fokusiran na neriješene visokoenergetske misterije fizike.

Naziv CERN je kratica za Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja (Centre Europeen Pour La Recherche Nucléaire), osnovanu 29. rujna 1954. godine. Među dvanaest osnivača bila je i Jugoslavija, koja je iz članstva izašla 1961. godine.

  • +2

CERN

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: SALVATORE DI NOLFI/EPA

Iz te međunarodne organizacije razvio se laboratorij CERN smješten u predgrađu Ženeve, u blizini francusko-švicarske granice. CERN zapošljava oko 2500 ljudi i godišnje ugosti oko 12 tisuća znanstvenika iz 70 država. CERN-om upravlja Vijeće CERN-a, koje donosi sve ključne odluke vezane uz tu instituciju.

Čime se CERN bavi?

Isprva su istraživanja bila uglavnom vezana uz jezgru atoma, no s vremenom su se prebacila na interakciju čestica i fiziku viših razina energije.

Eksperimentira se s ubrzivačima i detektorima čestica. Pojedini eksperimenti urodili su značajnim napretkom u razumijevanju fizike čestica. Primjerice, 1995. godine u CERN-u su prvi put stvoreni atomi antivodika, što bi trebalo pomoći u razrješenju tajne ima li u svemiru više materije ili antimaterije, a 2012. otkrivena je čestica koja bi mogla biti Higgsov bozon.

No ne bave se samo česticama i fizikom. Tim Berners-Lee i Rebecca Yeo pokrenuli su World Wide Web i stvorili prvi web preglednik upravo kao projekt na CERN-u kako bi olakšali i ubrzali razmjenu podataka i informacija diljem svijeta.

Tim Berners-Lee

Tim Berners-Lee

Izvor: Profimedia / Autor: Justin Leighton / Alamy

CERN je danas vjerojatno najpoznatiji po eksperimentima u kojima se koristi Veliki hadronski sudarivač (Large Hadron Collider, LHC). Najveći i najjači sudarivač čestica na svijetu nastao je suradnjom tisuća znanstvenika, inženjera, sveučilišta i laboratorija iz više od tisuću država.

Nalazi se u kružnom tunelu 175 metara ispod zemlje, dugačkom 27 kilometara, iako je dio tunela i manjih akceleratora smješten iznad zemlje.

Na istoj lokaciji je i ogroman računalni centar za obradu podataka prikupljenih eksperimentima. Tijekom 2016. godine tako je nastalo 49 petabajta podataka.

Dio kompleksa otvoren je za javnost, pa možete posjetiti Muzej mikrokozmosa te Globe of Science and Innovation. Uz otkriće Higgsova bozona, LHC je poznat po eksperimentu ALICE, u kojem je nastala kvark-gluonska plazma kakva je, vjeruje se, stvorena odmah nakon Velikog praska. Plazma je oborila rekord najviše temperature koju je ljudska ruka uspjela proizvesti, dosegnuvši više od pet bilijuna Celzijusevih stupnjeva.

Tko sve sudjeluje u radu CERN-a?

CERN čini 22 članica Europske unije i Izrael, koji je jedina država izvan Europe sa statusom pune članice. Države članice imaju pristup znanstvenim i tehničkim programima, obuci i zapošljavanju te korištenju otkrića.

Osim punopravnog članstva, u radu CERN-a moguće je sudjelovati u obliku pridruženog članstva (koje može trajati neograničeno) i pripreme za puno članstvo (obično traje između dvije i pet godina). Pridružene članice plaćaju nižu članarinu i imaju ograničen pristup pogodnostima, a nemaju ni glasačko pravo. Uz to postoje promatrači.

Hrvatska će se tako od iduće godine pridružiti drugim državama koje su članice u pripremnoj fazi: Cipru, Sloveniji i Srbiji. Što se pridruženih članica tiče, u tom su statusu trenutno Indija, Litva, Pakistan, Turska i Ukrajina.

Slovenija je postala pridruženom članicom 4. srpnja 2017., a Srbija 15. ožujka 2012. Naši istočni susjedi trebali su tijekom ove godine postati punopravnim članovima, no to je odgođeno za iduću godinu.

Koliko će nas koštati sudjelovanje u CERN-u?

Proračun CERN-a za ovu godinu iznosio je 1,12 milijardi švicarskih franaka. Financira se uplatama svake članice. Najveći udio u financiranju 2017. imala je Njemačka (20 posto). Slijede Velika Britanija (15 posto), Francuska (14,3 posto) i Italija (10,6 posto).

Tako prikupljenim sredstvima financiraju se gradnja te održavanje uređaja i infrastrukture čiji bi troškovi bili preveliki za svaku državu zasebno.

Hrvatska će, prema najavama ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, od iduće godine plaćati oko milijun švicarskih franaka godišnje. Ministrica Divjak istaknula je kako hrvatski znanstvenici, nastavnici, učitelji i inovativna industrija imaju priliku sudjelovati na CERN-ovim natječajima vrijednima 500 milijuna eura.

Što bi nam sudjelovanje u CERN-u moglo donijeti?

Hrvatski stručnjaci u radu CERN-a sudjeluju još od 80-ih godina prošlog stoljeća. Jedan od utemeljitelja već spomenutog projekta ALICE bio je prof. dr. sc. Guy Palić. U izgradnji LHC-a sudjelovali su dr.sc. Danilo Vranić i prof. dr. sc. Daniel Denegri, koji je otkrio postojanje čestica W i Z.

Njih su slijedili deseci drugih znanstvenika, među kojima su bili prof. dr. sc. Ivica Puljak i dr. sc. Vuko Brigljević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!