Klimatske promjene utječu na naše živote i više nego što mislimo. Ne samo kroz sve više temperature i ekstremne vremenske uvjete, već i kroz hranu.
'Prehrana koju danas jedemo ima manju nutritivnu gustoću od one koju su jeli naši bake i djedovi, čak i ako jedemo potpuno istu hranu', upozorila je Kirstie Ebi, profesorica na Centru za zdravlje i globalni okoliš Sveučilišta u Washingtonu.
U razgovoru za Washington Post, prof. Ebi osvrnula se na nizozemsku studiju objavljenu u časopisu Global Change Biology. Tim nizozemskih istraživača ispitivao je razinu hranjivih tvari u 43 usjeva - od riže i soje do pšenice.
Analiza je pokazala da su hranjive tvari poput proteina, željeza i cinka manje za 3,2 posto u svim testiranim biljkama u odnosu na podatke s kraja 1980-ih. Kad su istražili zašto je do toga došlo, otkrili su da je krivac veća razina ugljikovog dioksida u atmosferi.
vezane vijesti
Kako ističu, nije riječ o drastičnom padu, ali je razlog za uključivanje alarma.
Glavna autorica studije, Sterre ter Haar, upozorava kako se milijarda ljudi već nalazi na rubu pothranjenosti, pa bi tih nekoliko posto slabije hranjiva hrana mogla gurnuti milijune ljudi u zdravstvenu krizu. Ističe kako četvrtina svjetske populacije već ima anemiju.
Iako se možda može činiti nelogičnim da viša razina CO2, koji biljke inače pretvaraju u šećere, utječe na manju hranjivost biljke, ipak postoji dobar razlog za to. Nutritivna vrijednost biljaka dolazi od minerala koji se apsorbiraju iz tla. Problem je što viša razina CO2 pomaže biljkama da rastu veće i brže, što razrjeđuje količinu minerala u njima.
Više CO2 znači i da biljke ne moraju otvarati svoje mikroskopske pore (stomate), a to znači i da ne ispuštaju dio vode koju su crpile iz zemlje. U konačnici to znači da im treba manje vode iz tla, a onda i u sustav ulazi manje minerala. Za biljke to znači da su sve učinkovitije u iskorištavanju resursa koji su im na raspolaganju. No, iz ljudske perspektive to ima svoju visoku cijenu.
Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da bi zbog pada razine hranjivih tvari u hrani dodatnih 175 milijuna ljudi moglo patiti od problema s nedostatkom cinka. Istovremeno, oko 1,4 milijarde žena i djece moglo bi izgubiti četiri posto željeza iz prehrane, što dovodi do pojave anemije i može uzrokovati probleme u trudnoći, razvoju pa čak dovesti i do smrti.
