Šetnja šumom ljudima često djeluje umirujuće, no isti zvukovi koji nas opuštaju mogu za druge životinje značiti opasnost. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Current Biology, pokazuje da se upozoravajući signali među životinjama brzo šire kroz krošnje prašume, stvarajući privremenu mrežu razmjene informacija i često uzrokujući iznenadnu tišinu.

Znanstvenici su u amazonskoj prašumi uz pomoć treniranih grabljivica izazivali reakcije ptica i primata kako bi proučili njihove pozive na uzbunu. Snimljene zvukove zatim su reproducirali i pratili kako ostatak životinjskog svijeta reagira na njih. Iako je već poznato to da ptice ponekad oponašaju upozorenja drugih vrsta, istraživanje je pokazalo da je taj fenomen znatno rašireniji nego što se mislilo.

Najbrži glasnici su najmanje životinje

Ključni glasnici u sustavu upozorenja su male ptice u krošnjama, lakše od 100 grama. One najčešće prenose signale, a pridružuju im se i druge vrste, uključujući majmune poput kapucina i majmuna puka. Neke vrste ptica, poput crnog i bjeločelog hakurua, pokazale su se kao osobito važne u širenju tih informacija šumom.

Zanimljivo je to da se pozivi iz nižih slojeva šume rjeđe prenose, ali ipak utječu na ponašanje drugih životinja. Nakon što čuju upozorenje, ptice u krošnjama gotovo potpuno prestaju pjevati, a životinje bliže tlu često nastavljaju s aktivnošću. Ta razlika sugerira da krošnje djeluju kao svojevrsna komunikacijska mreža visoko iznad tla.

Koncept šumskog interneta

Ova otkrića nadovezuju se na ideju 'šumskog interneta', poznatu kroz koncept Wood Wide Web, koji opisuje kako biljke razmjenjuju informacije putem korijenja i gljiva. Novo istraživanje ukazuje na paralelni sustav među životinjama - akustičnu mrežu u kojoj jedinke stalno osluškuju okolinu i reagiraju na signale drugih.

Pjev ptica inače povezujemo s parenjem i obranom teritorija, ali ovi rezultati pokazuju da ponekad i tišina nosi važnu poruku. Nagli prestanak zvukova u prašumi može značiti da grabežljivac upravo prolazi iznad krošnji, piše Science Alert.