Liječnik upozorava na pesticide, mikroplastiku, živu i nitrate koji se nalaze u hrani i piću koje mnogi konzumiraju bez zadrške. Uz to naglašava da cilj nije širenje straha, nego podizanje svijesti o skrivenim rizicima i dugoročnim posljedicama.

Riječ je o Dr. Saurabh Sethi, 43-godišnjem gastroenterologu certificiranom pri American Board of Internal Medicine, koji je specijalizacije završio na Stanfordu i Harvardu. Na Instagramu ga prati više od 1,4 milijuna ljudi, gdje redovito dijeli savjete o zdravlju probavnog sustava i dugovječnosti.

U hrvatskom kontekstu ova upozorenja dobivaju dodatnu težinu. Jagode su među najprodavanijim sezonskim voćem na tržnicama i u supermarketima, a cijene im u sezoni često variraju ovisno o uvozu i domaćoj ponudi. Uz užurbani ritam dana, sendviči sa suhomesnatim proizvodima, pekarski zalogaji i flaširana voda mnogima su praktično rješenje između posla i obiteljskih obveza, dok su čips i prženi krumpirići čest izbor za večernje druženje ili gledanje utakmica.

Jagode i pesticidi na vrhu popisa

Prema njegovim riječima, najveća izloženost pesticidima dolazi upravo iz jagoda. 'Od jagoda dobivate najveću količinu pesticida. Određeni ostaci pesticida mogu ometati hormonsku signalizaciju i s vremenom pridonijeti ukupnom kemijskom opterećenju organizma', upozorava.

Dodaje i da se najveća izloženost mikroplastici povezuje s konzumacijom flaširane vode. Riječ je o sitnim česticama koje se mogu nakupljati u tijelu i potencijalno utjecati na zdravlje crijevne barijere i upalne procese.

Živa, akrilamid i skriveni aditivi

Konzervirana tuna, ističe, može sadržavati živu, teški metal koji se nakuplja u organizmu. 'Uz čestu konzumaciju može utjecati na mozak i živčani sustav, osobito ako izloženost postane pretjerana', navodi. Na popisu se našao i akrilamid, kemijski spoj koji nastaje pri prženju škrobne hrane na visokim temperaturama, primjerice kod čipsa i prženih krumpirića. Smatra se potencijalno kancerogenim.

Upozorava i na kemijske konzervanse u ultraprerađenom mesu, koji mogu promijeniti crijevni mikrobiom i povezani su s višim razinama sustavne upale kod redovite konzumacije.

Nitrati i umjetne boje

Najveća izloženost natrijevu nitratu dolazi iz hrenovki i suhomesnatih proizvoda. 'U tijelu se nitrati pretvaraju u reaktivne spojeve koji, uz čestu konzumaciju, mogu utjecati na zdravlje krvnih žila i metabolizam', tvrdi.

Umjetne boje, dodaje, nalaze se u šarenim pahuljicama i slatkišima. Kod djece su sintetske prehrambene boje povezane sa simptomima sličnima hiperaktivnosti, pa smanjenje unosa može pomoći osjetljivijim pojedincima. Zaključno poručuje: 'Ovdje nije riječ o strahu, nego o svjesnosti. Kad znate izvor, možete donositi pametnije odluke koje štite crijeva, jetru, hormone i dugoročno zdravlje.'