Računi za struju i plin već su godinama jedna od glavnih tema u hrvatskim kućanstvima. Dok većina građana tvrdi da pazi na potrošnju energije, podaci pokazuju da još uvijek postoji velik prostor za napredak. Pokrenuli smo anketu kojom želimo otkriti što Hrvati doista znaju o štednji i koje navike zaista primjenjuju u svakodnevici
Zašto je štednja energije tema današnjice
Posljednjih godina cijene energenata drastično su porasle, a istovremeno su pred nama izazovi klimatskih promjena i zelene tranzicije. Iako se već godinama radi na velikim rješenjima, stvarne promjene počinju u našim domovima.
Štednja energije ne donosi samo manji mjesečni račun – ona znači i manje opterećenje za okoliš, racionalnije korištenje resursa i sigurniju budućnost. Energetska učinkovitost tako postaje jedan od ključnih faktora održivog razvoja, ali i stabilnosti kućnog budžeta.
Mislimo da štedimo, ali stvarnost je drugačija
Ako pitate prosječnog građanina štedi li energiju, većina će odgovoriti potvrdno. Gasimo svjetla, peremo rublje na nižim temperaturama, prešli smo na LED žarulje. No, pravi potrošači energije nisu žarulje, nego grijanje, hlađenje i neučinkoviti kućanski uređaji.
Drugim riječima – štedimo na sitnicama, a zanemarujemo najveće izvore potrošnje. Upravo ta razlika između percepcije i stvarnih navika pokazuje zašto je važno provesti anketu i dobiti jasnu sliku o tome gdje Hrvati najviše griješe.
Jeste li znali?
Čak 60 % energije u kućanstvima troši se na grijanje i hlađenje prostora, dok na rasvjetu otpada tek oko 10 %. To znači da je gašenje svjetla dobro, ali najveće uštede postižu se pravilnim korištenjem grijanja, boljom izolacijom i energetski učinkovitim uređajima.
Što nam može reći anketa
Anketa će otkriti nekoliko ključnih stvari:
- koliko građani doista prate potrošnju i razumiju račune,
- koje mjere štednje zaista provode u svakodnevnom životu,
- koliko su spremni ulagati u energetski učinkovite uređaje i izolaciju,
- što ih najviše sprječava u tome – manjak novca, informacija ili motivacije.
Dobiveni podaci pokazat će koliki je stvarni jaz između želje za štednjom i mogućnosti da se ona provede u praksi.
Za sudjelovanje u anketi klikni na gumb ispod!
klikni
Psihologija potrošnje: zašto teško mijenjamo navike
Iako većina ljudi zna barem osnovne načine kako štedjeti energiju, promjena ponašanja često ide sporo. Razlog leži u psihologiji potrošnje: ljudima je teško vidjeti neposrednu korist jer ušteda od nekoliko eura mjesečno djeluje zanemarivo. Tek kada se zbroji na godišnjoj razini ili kada cijene energenata naglo porastu, ljudi postanu svjesni važnosti ušteda.
Osim toga, često precjenjujemo učinak malih poteza („ugasio sam svjetlo, pa sam sigurno puno uštedio“) i podcjenjujemo velike promjene poput izolacije doma ili zamjene starih uređaja. Upravo zato je edukacija ključna – građanima treba jasno pokazati koliko se stvarno može uštedjeti i na koji način.
Energija kao trošak, ali i prilika
Na prvi pogled, štednja energije svodi se na smanjenje troškova. No, ona je puno više od uštede na računu – to je i dugoročna sigurnost kućanstva, manja ovisnost o vanjskim izvorima i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Primjerice, obitelj koja uloži u toplinsku izolaciju može smanjiti potrošnju za 20 do 30 posto. Pametni uređaji, poput termostata ili mjerača potrošnje, omogućuju praćenje i optimizaciju, a uštede se mogu vidjeti već nakon nekoliko mjeseci.
Jeste li znali?
Hladnjak star desetak godina može trošiti i do dvostruko više energije nego novi uređaj s oznakom A+++. Samo zamjenom starog hladnjaka moguće je godišnje uštedjeti više od 100 eura.
Male promjene koje donose velike rezultate
Velika ulaganja nisu jedini put prema uštedi. Male, svakodnevne promjene također čine razliku:
- gašenje uređaja umjesto da ostanu na standbyju,
- pranje posuđa i rublja na nižim temperaturama,
- kraće tuširanje i racionalno korištenje vode,
- pravilno korištenje klima uređaja i održavanje optimalne temperature.
Kada bi svako kućanstvo u Hrvatskoj usvojilo samo nekoliko od ovih navika, kumulativni učinak na razini države bio bi ogroman.
Hrvatska u europskom kontekstu
Prema podacima Eurostata, prosječno kućanstvo u Europskoj uniji godišnje troši oko 16 % svojih rashoda na energiju. Hrvatska je po tom pitanju u prosjeku, ali naša kućanstva i dalje troše više na grijanje nego ona u toplijim mediteranskim državama. Istovremeno, ulaganja u izolaciju i obnovu stambenog fonda još uvijek su ispod europskog prosjeka.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi poboljšana energetska učinkovitost do 2030. mogla smanjiti globalnu potrošnju energije za čak trećinu. To pokazuje koliko svaka promjena na osobnoj razini doprinosi globalnom cilju.
donosi enna grupa
Savjeti za štednju energije u kućanstvu
Pametna upotreba energije u domu ne zahtijeva velike investicije, već promjenu navika. Smanjenje potrošnje energije u kućanstvu može značajno utjecati na vaše mjesečne račune i pomoći okolišu.
Ušteda električne energije
- Hladnjak ili zamrzivač ne postavljajte blizu izvora topline kao što je kuhalo ili na izravnom suncu. Toplina potiče hladnjak da radi intenzivnim načinom, što povećava potrošnju energije.
- Redovito odmrzavajte hladnjak i zamrzivač. Što se više lede, to intenzivnijim načinom rade te tako moraju trošiti više energije.
- Tri do četiri puta godišnje odmaknite hladnjak od zida i dobro usisajte zavojnice. Nakupljanje prašine i prljavštine znači da motor hladnjaka mora raditi jače.
- Očistite filtere u uređajima kao što su perilice posuđa i perilice rublja. Radit će bolje, a manja je vjerojatnost da će se začepiti i pokvariti.
- Kupujte kućanske uređaje višeg energetskog razreda. Uređaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troše i do 40 posto manje energije od istih uređaja energetskog razreda D.
Ušteda toplinske energije
- Ako vaš tuš crpi toplu vodu izravno iz vašeg bojlera ili spremnika za toplu vodu (umjesto električnog tuša), nabavite glavu tuša koja štedi vodu. To može smanjiti količinu tople vode koju koristite.
- Smanjenje temperature tople vode u bojleru do deset stupnjeva od uobičajene može rezultirati uštedom do 15 % godišnje potrošnje energije.
- Novi kondenzacijski bojler smanjit će vam potrošnju plina i do 20 %. Zato, ako ikako možete zamijenite stari konvencionalni bojler za novi.
- Troškove možete smanjiti ugradnjom sobnog termostata koji će noću ili kad ste izvan kuće biti programiran na niže vrijednosti. Smanjenje temperature za samo jedan stupanj može uštedjeti do pet posto energije.
- Svaki dio doma može pridonijeti smanjenju potrošnje energije ako se njime pažljivo rukuje. Uvođenje jednostavnih pravila donosi dugoročne koristi. Za više savjeta kliknite OVDJE!
Postani dio promjene
Na kraju se sve svodi na jednostavno pitanje: znaš li stvarno štedjeti energiju? Možda ćeš otkriti da već radiš mnogo toga ispravno, ali i da postoje stvari na koje nikada nisi obratio pažnju.
Ispunjavanje ankete traje manje od tri minute, a tvoji će odgovori pomoći da dobijemo jasnu sliku o energetskim navikama Hrvata. Uskoro ćemo objaviti rezultate – i možda će te iznenaditi koliko se tvoje navike poklapaju s prosjekom.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima te u suradnji s ENNA grupom.
