Grad pobjede Salman Rushdie, prevela Barbara Šarić (V.B.Z.)

Novi roman jednog od najvažnijih pisaca današnjice donosi veličanstven povratak autora njegovim pripovjedačkim korijenima i temama koje su ga učinile jednim od najvažnijih suvremenih pisaca. Kad izgubi oca, a potom joj majka zakorači u pogrebnu lomaču, devetogodišnja Pampa Kampana dobiva nebesku zaštitu. Božanskom odlukom, život posvećuje osnivanju veličanstvenoga grada Bisnage – Grada pobjede – s kojim će, zauvijek mlada, Pampa poživjeti više od dva i pol stoljeća. Ipak, da dugovječnost nije uvijek dar, posebno kad u smrt ispraćaš ljude koje voliš, i da je ljudska lojalnost kratkog vijeka lekcije su koje će glavna junakinja itekako dobro naučiti. Briljantna obrada drevnog mita iz pera Salmana Rushdieja, Grad pobjede saga je o ljubavi, ženskoj snazi, bajkovitim pustolovinama i svjedočanstvo moći pripovijedanja. Raskošna, duhovita, moderna i upečatljiva priča povratak je slavnog bookerovca njegovim indijskim korijenima. U djelu Grad pobjede Rushdie isprepliće mit, povijest i magijski realizam u raskošnoj sagi o ženskoj snazi, stvaranju identiteta i moći priče da oblikuje svijet.

Audicija Katie Kitamura, prevela Vlatka Valentić (OceanMore)

Ona je glumica u zrelim godinama koja priprema svoju novu kazališnu ulogu. On je nestvarno zgodan i mlad, i dovoljno samouvjeren da je pozove na piće. U otmjenom restoranu na Manhattanu njezina će se mašta razbuktati sve do trenutka kada je Xavier obavijesti – da je njezin sin. A kada u restoranu ugleda i svoga supruga, ne baš uspješnog pisca, ona shvaća da će taj susret duboko promijeniti njezinu svakodnevicu. U ovom napetom i suptilnom psihološkom trileru Kitamura postavlja pitanja o žudnji, neizgovorenim strahovima, o braku i majčinstvu, vješto meandrirajući priču koja čitatelja do kraja ostavlja zapitanim što je istina, a što fikcija, gdje počinje stvarnost, a gdje završava naša uloga u njoj. Roman je ušao u uži izbor Bookerove nagrade 2025. Katie Kitamura (1979.) američka je spisateljica i novinarka. Diplomirala je na Sveučilištu Princeton, a doktorirala američku književnost u Londonu. Autorica je pet romana, prevedenih na preko dvadeset jezika. Predaje kreativno pisanje na Sveučilištu u New Yorku.

Dosta, dosta, dosta dobro - Kako je Larry David stvorio Seinfelda i Bez oduševljenja, molim Josh Levine, prevela Marija Marčetić (Rockmark)

Larry David stekao je odanu publiku i status kultnog imena televizijskog svijeta kao komičar, zatim scenarist i producent serije Seinfeld, a naposljetku i kao autor i glavna zvijezda serije Bez oduševljenja, molim (Curb Your Enthusiasm). U biografiji Dosta, dosta, dosta dobro, Josh Levine na više od 230 stranica donosi njegov temeljan i duhovit portret – od prvih stand-up nastupa do kultnih sitcoma koji su obilježili televizijsku komediju, uključujući stvaranje i razvoj njegovih hit sitcoma, te kasnije projekte poput filma Clear History i hita Fish in the Dark. Levine prati Davidov put kroz uspjehe, frustracije i tvrdoglavu dosljednost vlastitoj viziji humora, dok u knjizi donosi i detaljan vodič kroz sve sezone i epizode serije Bez oduševljenja, molim, iz koje potječe i kultna fraza iz naslova, Pretty, pretty, pretty good. Što se dogodi kada se neurotični komičar iz Brooklyna odluči suočiti sa svakodnevnim apsurdima? Otvorena, iskrena i s puno humora, knjiga istražuje i Larryjeve odnose sa slavnim prijateljima poput Richarda Lewisa, Teda Dansona i glumačke postave Seinfelda, kako na malim ekranima, tako i mimo njih.

Zona interesa Martin Amis, preveo Andy Jelčić (Hena com)

Jedan od najvirtuoznijih autora na engleskom jeziku napisao je moćan roman iznimne moralne snage, koji istražuje život i ljubav među nacističkim birokratima u Auschwitzu. U ovom se djelu Martin Amis vraća Šoi, donoseći osebujan prikaz života u "zoni interesa", odnosno u "kat zetu", što je eufemizam kojim su se nacisti služili govoreći o Auschwitzu. Priča se vrti oko triju glavnih likova: Paula Dolla, priglupog, pijanog zapovjednika logora koji je u stvari fikcionalizirana verzija Rudolfa Hössa, zatim Thomsena, nećaka Hitlerove osobne tajnice, koji je zaljubljen u Dollovu suprugu, i Szmula, jednog od židovskih zatočenika zaduženih za eliminiranje trupala. Posredstvom triju narativnih linija Amis donosi potresan, dubok, a na trenutke i crnohumoran prikaz jednog od najstrašnijih mjesta u povijesti čovječanstva. Po Amisovoj knjizi Jonathan Glazer je snimio istoimeni film koji je 2023. osvojio Grand Prix i nagradu kritike FIPRESCI na Filmskom festivalu u Cannesu, nagrađen je Oscarima u kategoriji najboljeg stranog filma i zvuka, a našao se i na gotovo svim popisima najboljih filmova te godine. Riječ je o moćnoj metafori svega onoga što nam se događa "s druge strane plota", a na što namjerno odbijamo obratiti pozornost.

Bob Dylan – Električna pobuna! Elijah Wald, preveli Denis Leskovar i Maja Adžija (Školska knjiga)

U večernjim satima 25. srpnja 1965. Bob Dylan se uz pratnju električnog sastava popeo na pozornicu Newport Folk Festivala i zagrmio neobuzdanom izvedbom pjesme Maggie’s Farm, nakon čega je izveo novi rock-singl Like a Rolling Stone. Bio je to pucanj koji je odjeknuo diljem svijeta, Dylanova deklaracija o glazbenoj neovisnosti, kraj folk-preporoda i rođenje rock-glazbe kao glasa generacije. Smatra se jednim od ključnih trenutaka u glazbi dvadesetog stoljeća. U knjizi Bob Dylan – Električna pobuna! Elijah Wald istražuje kulturni, politički i povijesni kontekst tog važnog događaja. Uranja duboko u fenomen folk-preporoda, osvjetljava njegove dodirne točke s pokretom za građanska prava i usponom rocka te upozorava na tenzije između tradicionalne i inovativne glazbe kako bi pru- žio nove uvide u Dylanovu umjetničku evoluciju, u njegovu posebnu sklonost bluesu, složen odnos s folk-establišmentom i bivšim mentorom Peteom Seegerom te načine na koje je zauvijek preoblikovao popularnu glazbu.