Iako izvođači poput Dote, Balbine i Grönemeyera imaju milijune slušanja na streaming servisima, većina glazbenika od toga zarađuje vrlo malo. Prihod po jednom slušanju često iznosi tek djelić centa, što za mnoge izvođače ne predstavlja ozbiljan izvor prihoda, javlja tagesschau.

Rasprava o tom modelu sada je stigla i do politike. Njemački državni ministar za kulturu Wolfram Weimer organizirao je niz okruglih stolova na kojima sudjeluju predstavnici glazbenika, diskografskih kuća i industrije. Nakon razgovora s autorima i izvođačima u prosincu, sada su u raspravu uključeni i predstavnici velikih diskografskih kuća Warner, Universal i Sony.

Kako funkcionira sadašnji model

Na većini streaming platformi primjenjuje se takozvani ‘pro-rata’ model. Sav prihod od pretplata i oglašavanja ulazi u zajednički fond, a zatim se raspodjeljuje prema udjelu u ukupnom broju slušanja.

To znači da pretplatnik koji plaća, primjerice, deset eura mjesečno i sluša uglavnom manje indie izvođače, zapravo svojim novcem dijelom financira i globalne zvijezde poput Taylor Swift ili Drakea.

Pjevačica Balbina tvrdi da je raspodjela izrazito neravnomjerna. Prema njezinim riječima, manje od jedan posto izvođača na platformama dobiva oko 90 posto ukupnih prihoda.

Koliko novca dobivaju glazbenici

Studija konzultantske tvrtke Goldmedia, izrađena za njemačku autorsku organizaciju GEMA, pokazuje da se prihodi od streaminga raspodjeljuju na nekoliko razina:

• više od 42 posto odlazi velikim diskografskim kućama
• gotovo 30 posto zadržavaju same platforme
• oko 22 posto ostaje izvođačima

Postoje i razlike među servisima. Prema navodima glazbenika, platforme poput francuskog Qobuza ili američkog Tidala isplaćuju oko 0,7 centi po slušanju, dok Spotify prosječno isplaćuje oko 0,3 centa.

Spotify tvrdi da je otvoren za raspravu o promjenama, ali smatra da diskografske kuće imaju ključnu ulogu u održavanju postojećeg modela.

Zašto glazbenici ne napuštaju Spotify

Unatoč kritikama, većina izvođača ostaje na platformi jer bi odlazak značio velik gubitak publike i prihoda.

Pjevačica Dota upozorava da bi bojkot Spotifyja za mnoge bio ‘financijsko samoubojstvo’. Platforma ima dominantan položaj na tržištu, pa većina prihoda od streaminga i dalje dolazi upravo s nje.

Dodatni problem je način na koji korisnici slušaju glazbu. Mnogi koriste automatske preporuke i unaprijed pripremljene playliste, što dodatno povećava utjecaj algoritama na to tko će postati popularan.

Prijedlozi za pravedniji sustav

U industriji se sve češće spominje takozvani ‘user-centric’ model. U tom sustavu novac od pretplate ide isključivo izvođačima koje je korisnik stvarno slušao.

Primjerice, ako korisnik tijekom mjeseca sluša dvadesetak izvođača, njegov novac raspodijelio bi se samo između njih, a ne prema ukupnoj popularnosti na platformi.

Ipak, ekonomistica Jana Costas s Europskog sveučilišta Viadrina upozorava da glazbenici imaju ograničenu pregovaračku moć na tržištu. Streaming platforme također tvrde da bi takav sustav bio tehnički složen i skup.

Zbog toga mnogi autori zasad traže barem veću transparentnost. Upozoravaju da su ugovori i tokovi novca u streaming industriji često netransparentni. Rasprava o streaming modelu tako se sve više pretvara u pitanje opstanka mnogih glazbenika na tržištu.