13. festival prava djece

Što snimaju mladi? Glavne teme su cyberbullying, utjecaj društvenih mreža, ali i pandemija

  • Autor: Vid Barić
  • Zadnja izmjena 12.10.2021 19:38
  • Objavljeno 12.10.2021 u 17:58
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Festival prava djece već dugi niz godina promiče dječje stvaralaštvo, filmsku umjetnost, dječja prava i inkluziju, a ove se godine - uslijed situacije s pandemijom koronavirusa - ponovno održava putem online kanala i televizije

Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator organizirala je u utorak povodom otvorenja 13. Festivala prava djece, online panel 'Poslušajte nas malo, ako vam je stalo! Djeca i mladi govore o posljedicama današnjih kriza' koji se mogao pratiti na Facebook stranici Festivala prava djece.

Djeca i mladi su svojim panelom - kojega je moderirao Aleksej Leon Gajica, član žirija Festivala prava djece, učenik MIOC-a i Mladi ambasador za prava djece i mladih - poručili: 'Mladi imaju dobra razmišljanja, imamo drugačiju perspektivu i drugačija rješenja, mi stvaramo, kreiramo i dajemo - voljeli bi da nas odrasli aktivno poslušaju!'

Panelisti su bili Iva Ćorković, učenica 8. razreda OŠ Dragalić, suautorica filma #STOPcyberbullyingu koji je uvršten u program Festivala, zatim Petar Duspara, učenik OŠ M. Lovraka iz Petrinje, Lucija Cerovec, članica žirija Festivala prava djece i učenica X. gimnazije u Zagrebu, Drita Havolli, učenica Škole za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu, a sudjelovale su i stručnjakinje Sena Puhovski, psihologinja i predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva te dr. sc. Ana Žnidarec Čučković, pedagoginja i predsjednica Udruge Alternator.

Izvor: Društvene mreže

Kako je ići u školu, a kako na praksu online? Kako održavati prijateljstva u virtualnom svijetu? Kako utješiti nekoga ako ga ne možeš zagrliti? O ovim i brojnim drugim važnim pitanjima, vezanim uz trenutnu epidemiju virusa Covid-19 i posljedice potresa, razgovaralo se na panelu, a značajna pozornost bila je posvećena i velikom problemu u životima djece i mladih – utjecaju društvenih mreža i cyberbullyingu.

Festival prava djece, inače, već dugi niz godina promiče dječje stvaralaštvo, filmsku umjetnost, dječja prava i inkluziju, a ove se godine - uslijed situacije s pandemijom koronavirusa - ponovno održava putem online kanala i televizije. Prošle godine je tako na Festivalu sudjelovalo rekordnih 30 tisuće djece koja su gledala filmove svojih vršnjaka, a ove je godine novost Festivala da je i sam žiri dječji – djeca iz osnovnih i srednjih škola dodjeljuju nagrade filmovima svojih vršnjaka koji najbolje opisuju stanje djece i mladih u Hrvatskoj.

Festival prikazuje filmove u sklopu tri stalne programske cjeline: Školski objektiv (dječje stvaralaštvo, matineje za osnovne škole), Mislim, dakle snimam (stvaralaštvo mladeži, matineje za srednje škole) i Dobre vibracije (matineje obiteljskih filmova). Festival organizira i popratni program Rame uz rame u sklopu kojeg se organiziraju debatne projekcije i radionice za djecu i mlade. Festival je inkluzivan, programi su prilagođeni osobama s oštećenjima sluha i oštećenjima vida te su sve programske aktivnosti besplatne.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: n.n.

Akteri o Festivalu

O Festivalu prava djece razgovarali smo i s akterima koji su program osmislili i koji u njemu sudjeluju. Tatjana Aćimović, umjetnička direktorica FPD-a, za tportal obrazlaže kako je interes i feedback djece i mladih na ovaj Festival uvijek bio na razini.

'S razlikom da smo ove i prošle godine na ekranima, umjesto u kinima. Tako, posredstvom škola, odnosno nastavnika i profesora film ulazi u škole, nastavni program, u učenicima bliže svakodnevno okruženje te se temi i izazovima kroz radionice mogu posvetiti bolje i kvalitetnije,' govori Aćimović, dodajući kako je ideja Festivala slaviti prava djece i mladih, i to na način da se podsjetimo na njih svake godine u svjetlu aktualnosti, realnog svijeta koji nas okružuje, i koji je vrlo često prepun izazova.

'U prvi plan stavljamo riječi djece i mladih, potičemo uže i šire okruženje u kojemu dijete odrasta da ga se zaista čuje i uzme u obzir njegova riječ, stav, mišljenje. A to radimo tako da koristimo stvaralaštvo djece i mladih, brinući da ono osigurava put do drugog djeteta, njegova ili njezina vršnjaka. Posebno nam je važna skrb o dostupnosti audiovizualnih sadržaja za djecu sa senzornim oštećenjima, ' kaže Aćimović, dodajući kako je film općenito važan i moćan medij budući da na posredan način progovara o životu čovjeka i načinu kako ga doživljava, kako se suočava, i kako se razvija u skladu s promjenama i okolnostima. Za djecu i mlade film je, kaže ona, još važniji, kako zbog prilike da mogu na taj način progovoriti o vlastitom doživljaju življenja i odrastanja, tako i zbog činjenice da se na taj način mogu izraziti kreativno i stvaralački.

No, tko i kako bira filmove kojima će se djeca baviti?

'U nešto širem izboru važnu ulogu ima naša producentica festivala, Jana Šivak, a sudjelujem i ja zajedno s direktoricom programa, Katarinom Ivče Farnell. Puno razgovaramo, razmjenjujemo dojmove. Ipak, najvažniju ulogu ipak imaju naši selektori, filmski kritičar Boško Picula i savjetnica pravobraniteljice za djecu, inače naša dugogodišnja suradnica Maja Flego iz Hrvatskog filmskog saveza,' pojašnjava Aćimović, pa nastavlja i o samom programu Dobre vibracije koji će tijekom festivala biti prikazivan na HRT3.

'S tim programom želimo potaknuti višeslojne učinke. Filmovi koje biramo u sebi uvijek nose elemente avanture, ali i svojevrsna otkrivenja, imaju elemente zabave, druženja, a vrlo često prikazuju i narušene ili neuobičajene obiteljske nukleuse i sl. I najvažnije, uvijek tražimo filmove koji ili nude rješenja, ili barem ukazuju na činjenicu da ona postoje, podsjećaju na važnost međuljudskih odnosa, povjerenja. Ove godine to su tri filma koja na neobičan način prate živote junaka. Fantastika je element koji pomaže u iznalaženju puta, što je posebno izraženo u jednome od njih. U drugome avantura ima glavnu ulogu, društvenih mreža i virtualnog svijeta gotovo da i nema, dok je treći prepun komičnih elemenata u zaigranom i čudnovatom svijetu sporta,' kaže Aćimović, komentirajući i filmove koje su ove godine snimila djeca. O čemu progovaraju ti radovi, mijenja li se njihovo izražavanje kroz godine?

'Ove godine posebno smo ponosni na kvalitetu radova, jer godina koju su proživjeli djeca i mladi je bila teška, izazovna. Filmovi se bave, kao i uvijek, njihovim okruženjem, svakodnevnim izazovima i preokupacijama. Šarolike su to, a opet vrlo konkretne, realistične, aktualne teme. Od virtualne škole, cyberbullyinga, preko usamljenosti, pitanja bliskosti... To su neke od tema koje su mlade filmaše zanimale ove godine,' kaže Aćimović, ističući kako je Festivalu iznimno važno da ustrajno promovira dječje stvaralaštvo koje u današnjim vremenima postaje sve važnije.

Mlada Iva Ćorković iz Osnovne škole Dragalić suautorica je filma #STOPcyberbullyingu, koji je uvršten u program Festivala. Govori nam kako su kao filmsku temu učenici odabrali baš temu cyberbullyinga, jer smatraju da se o njoj malo priča, a da je vrlo važna. Cyberbullying itekako utječe na djecu, kaže nam Ćorković, koja se onda povlače u sebe, imajući u glavi cijelo vrijeme samo te ružne komentare koje su o sebi pročitali na društvenim mrežama.

Što je za nju značilo da se može izraziti o tim i takvim problemima upravo kroz film?

'Osobno više volim takav način izražavanja, nego pisanje sastavaka ili slušanje predavanja. Bilo mi je drago da sam mogla na ovome raditi sa svojim razredom, drugim učenicima iz škole i svojom nastavnicom iz Hrvatskog jezika Ivanom Pivac Tadić,' kaže ona, dodajući kako je na filmu radila većina učenika iz škole, budući da je OŠ Dragalić mala škola. Djeci i mladima vezano uz ovu temu poručuje:

'Trebamo paziti o tome što pišemo na internetu, jer nekada naš komentar ne mora biti uvreda, ali osoba koja ga čita može ga pronaći uvredljivim. A djeca koja imaju problema sa cyberbullyingom trebaju više razgovarati o svom problemu i s nastavnicima i roditeljima, kako bi im oni mogli pomoći,' jasna je mlada filmašica.

Lucija Petkoviček još jedna je sudionica ovogodišnjeg Festivala. Suautorica je filma 'Na koncu' FKVK Zaprešić. Studentica je 2. godine računarstva na FER-u , a sa suradnicima je animirani film za Festival spremala tri godine. U zaprešićku filmsku družinu krenula je još kao osnovnoškolka, za svojim prijateljima koji su se interesirali za film.

'Većina informacija koje mi mladi primamo danas dolaze u obliku videa: YouTube, TikTok, Instagram, Facebook i ostali. Zbog toga je video, odnosno film, nama mladima ujedno i najbliži način kako da svijetu prenesemo svoj aktivizam, ideje, probleme i želje, a da nas svijet podjednako posluša,' kaže ona, dodajući kako je poruka njihovog filma 'Na koncu', zapravo, pitanje: jesu li društvo i svijet odgovorni za njihov osjećaj zarobljenosti, ili oni sami? Mogu li nositi teret vlastite slobode i imaju li kapacitet koristiti je?

'Već kao mladi primjećujemo kako nemamo puno slobodnog vremena ili izbora za ono što nas zanima, ali vidimo to i na svojim prijateljima i roditeljima. Čak i kada imamo izbor, potrošimo ga na ekrane ili neke još gore tišine. Je li na nama da to mijenjamo ili na društvu?,' pita se Petkoviček u filmu kojega je radila u suradnji s Karlom Anić i Lukom Bakonjijem.

Detaljni program festivala dostupan je na web-stranicama organizatora.

Izvor: Društvene mreže

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!