CHARLES DICKENS

Sretan 200. rođendan tati Olivera Twista

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 07.02.2012 10:49
  • Objavljeno 07.02.2012 u 09:25
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Jedan od najvećih pisaca svih vremena, Charles Dickens, rođen je prije točno 200 godina, 7. veljače 1812. Cijeli književni svijet, a naročito njegova domovina Velika Britanija, slave ovu godišnjicu, još jednom podsjećajući koliko je Dickens utjecao na uspon romana kao književne forme, ali i na društvo u kojem je živio, i u kojem danas živimo

U SAD-u su u tijeku predizbori za republikanskog predsjedničkog kandidata, koji će se krajem ove godine okušati s Barackom Obamom u borbi za Bijelu kuću. Jedan od važnijih kandidata jest i Newt Gingrich, navodno intelektualni gigant suvremenog konzervativizma, u što možda mogu povjerovati ljudi koji su pročitali samo jednu knjigu.

Bibliju, naravno. Megalomanski nastrojen Gingrich priča o kolonijama koje će izgraditi na Mjesecu, zdravstvenom osiguranju koje će ukinuti desetinama milijuna Amerikanaca i mnogočemu blesavom ili zastrašujućem, ali ništa od njegovih bisera nije tako morbidno kao ideja da siromašna djeca trebaju početi raditi već s 12-13 godina, jer će tako – objašnjava Gingrich – naučiti vrijednost rada te imati 'novac u džepu'.

U svojim nastojanjima da pomogne siromašnoj djeci na putu do Beverly Hillsa Gingrich se naravno drži humanih načela, pa bi tu djecu zaposlio kao čistačice i domare u školi koju pohađaju, što se na prvi pogled čini u redu. Na drugi pogled se pak nameće pitanje zašto se djeci ne da prilika u rudnicima, tvornicama ili na tržištu pedofilske pornografije, jer tamo su sigurno veći novci nego u čišćenju školskog WC-a.

Zamislimo kako bi tek onda djeca naučila vrijednost rada te imala i toliko novca da bi im trebalo nekoliko džepova za njegovo skladištenje! Uostalom, zašto diskriminirati djecu s jednoznamenkastim brojem godina – pa zar devetogodišnjakinja ne može ribati pod jednako srčano kao 13-godišnjakinja?

wikipedia.org

wikipedia.org

Izvor: Creative Commons / Autor: wikipedia.org

Charles Dickens se na sve to, kako ide fraza, okreće u svojem grobu u Westminster Abbeyu, gdje je pokopan 1870, kao najpoznatiji i najvažniji pisac svoje ere.

Jer Dickens nije bio samo pisac, nego i društveni aktivist mnogo prije nego je postojao tzv. angažman, a jedna od stvari na koju je gnjevno ukazivao jest eksploatacija djece u tada zahuktalom industrijskom kapitalizmu. Uostalom, izmučena djeca su glavni junaci njegovih najpoznatijih romana, 'Oliver Twist' i 'David Copperfield', a i sam je Dickens tri godine svojeg djetinjstva – od devete do dvanaeste – proveo mučeći se u tvornici, dok su mu roditelji sjedili u zatvoru za dužnike.

Ta je trauma zauvijek obilježila Dickensa, iako ju je uspio nadići na sebi svojstven način. Svi Dickensovi biografi ističu kako je on bio osoba nevjerojatne energije i gladi za životom, neumoran u svojem radu, pa ne čudi što je ostavio pozamašan opus. Kao i mnogi pisci, Dickens je u književnost ušao preko novinarstva, a mnoga svoja djela je objavljivao serijalno u časopisima. Prvi veliki uspjeh su bili komični 'Pickwickovi spisi' iz 1837, nakon kojih povratka nije bilo.

Dickens je nakon toga objavio dvadesetak opširnih romana te nekoliko zbirki pripovjedaka, ali je usput i dalje uređivao i izdavao časopise, bavio se humanitarnim radom, često putovao (primjerice, u Americi je agitirao za ukidanje ropstva), napisao i tisuće pisama te svojim djelima i stavovima značajno utjecao na neke aspekte viktorijanskog doba. Razvijanje svijesti o pravima djece jedna je od tih stvari, ali i općenito ukazivanje na velike društvene nepravde svojeg vremena. Usput je u romanima ostavio fresku svojeg vremena, opisujući ne samo kako su se ljudi tada ponašali, nego i u kakvim su uvjetima živjeli, što su jeli, kako su se odijevali. I, naravno, učinio je romanesknu formu popularnijom nego ikad.

DICKENS NA FILMU

Na Internet Movie Database ime Charlesa Dickensa nudi nevjerojatnih 325 filmskih naslova! Riječ je o skoro nepreglednoj količini kratkih i dugometražnih filmova, mini-serija i TV-filmova koji su nastali prema nekom od djela ovog književnog klasika. Prvi među njima je kratki film 'Smrt Nancy Sykes' još iz 1897. godine, a najnovije djelo bi trebao biti film Mikea Newella po 'Velikim očekivanjima', u kojem glume Ralph Fiennes i Helena Bonham-Carter. Ipak, među filmskim adaptacijama Dickensa najboljima se smatraju radovi oskarovca Davida Leana: 1946. je snimio 'Velika očekivanja', a dvije godina kasnije 'Olivera Twista', u kojem je Fagina nezaboravno odglumio Alec Guiness.

Kao i svaki veliki autor, Dickens je imao i svoje žestoke kritičare, pa i među kolegama. Primjerice, Henry James i Virginia Woolf su mu zamjerali pretjeranu sentimentalnost, a isto se zgadilo i revolucionarno nastrojenom Lenjinu, koji je napustio izvedbu Dickensove drame uz komentar kako je riječ 'o najgorem malograđanskom sentimentalizmu'.

Politički gledano, Dickensa su za sebe prisvajali i komunisti i katolici i rojalisti, svi prepoznavajući u njegovim djelima nešto za sebe i svoj politički probitak. Utoliko je jasno da se u romanima Charlesa Dickensa nalazio tadašnji cijeli svijet, i sve njegove karakteristike, a likovi su rijetko kada bili jednodimenzionalni, pa čak i ako su bili najgori negativci, poput okrutnog Billa Sykesa i manipulativnog Fagina u čije šake upada mali Oliver Twist. S druge strane, George Orwell je ekstenzivno pisao o Dickensovim romanima, zaključivši kako je u pitanju pisac 'od kojega je vrlo pametno krasti'.

Priča o Dickensovom životu ne može preskočiti ni najveći skandal u kojem se ovaj pisac našao, a to je raspad braka sa suprugom Catherine, koja mu je rodila čopor djece i koju je 1858. godine napustio zbog velike strasti za glumicom Ellen Ternan. U viktorijanskom dobu je razvod bio nezamisliv, a javni skandal je povećalo i objavljivanje Dickensova pisma u novinama u kojem – prilično neobjektivno – svu krivnju za raspad braka svaljuje na svoju suprugu. Ipak, sve to nije umanjilo njegovu popularnost, koju je održavao i čestim javnim čitanjima, koja su bila izvanredno posjećena.

U Velikoj Britaniji od početka godine zato vlada groznica oko Dickensa, čija se 200. godišnjica rođenja obilježava u velikom stilu. BBC je snimio novu verziju 'Velikih očekivanja', Dickensovi se romani i dalje masovno tiskaju i čitaju (iako neki u skraćenim verzijama), organiziraju se znanstveni skupovi o piščevu djelu, nude se i šetnje Londonom po ključnim lokacijama Dickensovih romana, a kulturne rubrike svih novina su pune priča i analiza o Dickensu.

Uostalom, manija je tolika da se javljaju i standardni komentari – poput onog Jenny Diski u Guardianu – u kojima se kaže da je sve to previše i da je nekima muka od toliko Dickensa, odnosno barem od načina na koji se ova godišnjica obilježava. Nije teško zamisliti da bi se Dickensu sve to, uključujući i njegove osporavatelje, itekako svidjelo.

Oliver Twist

Ne može se reći da je on bio stidljiv i da mu pažnja javnosti nije godila, pa bi sigurno bio oduševljen i izborom Ebenizera Scroogea, starog škrca iz 'Božićne priče' kojeg transformiraju duhovi, kao najpopularnijeg lika koji je ikada stvorio, u izboru koji je organizirala izdavačka kuća Penguin.

No Dickensova galerija likova je skoro nepregledna: neki su već spomenuti, pa im treba dodati i tragično zločestu Miss Havisham i dobrodušnog Pipa iz 'Velikih očekivanja', snalažljivog prevaranta Artfula Dodgera iz 'Olivera Twista', groznog klimoglavca Uriaha Heepa iz 'Davida Copperfielda', odvjetnika Sydneya Cartona iz 'Priče o dva grada' koji očajnički želi iskupiti svoj uzaludni život.

U opusu kroz koji defilira skoro tisuću različitih likova svatko će imati svoje osobne favorite.

Što se Charlesa Dickensa tiče, kojem se zasigurno može uputiti i dosta kritika (a suvremena književna kritika tu spominje latentni antisemitizam i rasizam), jedno je sigurno: njegov život nije bio uzaludan, a sve stranice njegovih knjiga su pokazale da je Dickens na kraju ipak bio junak svog života.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi