Premijera u ZKM-u

Slovenska redateljica u Zagrebu režira Krležu kao upozorenje današnjem svijetu

09.03.2026 u 12:40

Bionic
Reading

Spajajući dvije rane ekspresionističke drame Miroslava Krleže, 'U logoru' i 'Golgota', Nina Rajić Kranjac predstavu gradi kao snažnu antiratnu kazališnu cjelinu koja razotkriva mehanizme nasilja, ideologije i dehumanizacije, ali i postavlja pitanje ima li pojedinac snage odbiti sudjelovati u sustavu koji ga pretvara u potrošni materijal povijesti

Predstava Logor / Golgota, nova režija slovenske redateljice Nine Rajić Kranjac prema dvjema ranim dramama Miroslava Krleže, premijerno će biti izvedena 20. ožujka u Zagrebačkom kazalištu mladih, donoseći snažnu antiratnu kazališnu cjelinu koja Krležine tekstove iz sjene Prvog svjetskog rata povezuje s današnjim svijetom obilježenim novim ratovima i krizama.

Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja, spojila je dvije ekspresionističke drame – U logoru i Golgota – u jedinstvenu scensku strukturu koja razara sigurnost klasične drame i oslobađa njihovu sirovu, ekspresionističku energiju. "Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku", kaže redateljica, naglašavajući kako joj je Krležin pogled na rat i danas bolno aktualan.

U logoru/Golgota, radne
  • U logoru/Golgota, radne
  • U logoru/Golgota, radne
  • U logoru/Golgota, radne
  • U logoru/Golgota, radne
  • U logoru/Golgota, radne
    +3
Ninu Rajić Kranjac britanski časopis The Stage uvrstio je prošle godine među pet najperspektivnijih europskih redatelja Izvor: ZKM / Autor: Marko Ercegović

Dramaturg predstave Goran Injac ističe da se u ZKM-u gradi snažan scenski mehanizam: "Na sceni nastaje kazališni stroj koji čine glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost."

U drami U logoru radnja se odvija na samom kraju Austro-Ugarske, u vojnom logoru Prvog svjetskog rata. Likovi znaju da rat gube i da su tek potrošni materijal velikog carstva, ali su prisiljeni nastaviti borbu. U tom bezizlaznom prostoru pojavljuju se i rijetke geste otpora – glasovi koji pozivaju na mir i odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja. Krležin pogled na rat proizlazi i iz stvarnog povijesnog iskustva: u Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani – seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao topovsko meso. U takvom kontekstu nastaju njegove drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta.

Povjesničar Tvrtko Jakovina podsjeća da je Krleža i danas iznimno aktualan: "Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti."

Druga drama, Golgota, premješta fokus na društvo u kojem pojedinac postaje žrtva represivnih političkih i ekonomskih sustava. Krleža biblijskom motivu oduzima religijsko značenje i pretvara ga u simbol kolektivne patnje, oštro kritizirajući društvene mehanizme koji opstaju na ljudskoj nesreći. "Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava", kaže Rajić Kranjac. Govoreći o Golgoti, dodaje kako se u toj drami otvara slika "temeljnog socijalnog propadanja društva, prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva".

U trenutku kada svijet ponovno svjedoči ratovima i normalizaciji nasilja, predstava Logor / Golgota čita Krležu kao dramatičara našeg vremena i snažnu antiratnu opomenu. U predstavi glume Luka Knez, Rakan Rushaidat, Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Pjer Meničanin, Toma Medvešek, Ivan Pašalić, Katarina Bistrović Darvaš, Mia Melcher, Dora Polić Vitez, Ugo Korani, Petra Svrtan, Iva Kraljević i Anđela Ramljak.

Autorski tim uz redateljicu Ninu Rajić Kranjac i dramaturga Gorana Injaca čine scenografkinja Urša Vidic, kostimografkinja Marina Sremac, skladatelj Branko Rožman, oblikovatelj rasvjete Anton Modrušan te oblikovatelj tona Jan Kozumplik.