BIO JE TEŠKO BOLESTAN

Preminuo velikan suvremene umjetnosti Mladen Stilinović

  • Autor: M.P.
  • Zadnja izmjena 19.07.2016 11:35
  • Objavljeno 19.07.2016 u 11:35
Mladen Stilinović 1

Mladen Stilinović 1

Izvor: Cropix / Autor: Vjekoslav Skledar / CROPIX

Od posljedica teške bolesti sinoć je u Puli umro Mladen Stilinović, jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnika

Mladen Stilinović (1947., Beograd) jedan je od najpoznatijih i međunarodno najpriznatijih hrvatskih konceptualnih umjetnika. S Grupom šestorice autora (1975. - 1979. djelovao je s Vladom Martekom, Borisom Demurom, Željkom Jermanom, Svenom Stilinovićem i Fedorom Vučemilovićem) rodonačelnik je takozvane nove umjetničke prakse koja je umjetnost izlagala na ulici, organizirala izložbe-akcije na zagrebačkim ulicama i trgovima te otvoreno kritizirala galerijski sistem. Nakon razlaza Grupe šestorice autora Stilinović nastavlja zapaženu individualnu karijeru.


U njegovoj biografiji na stranicama zagrebačkog MSU-a stoji da u razdoblju od 1984. do 1990. godine nastaje vjerojatno njegov najpoznatiji ciklus 'Eksploatacija mrtvih', u kojem, superponirajući vizualne simbole suprematizma, socrealizma i geometrijske apstrakcije, analizira eksploataciju simbola koji su izgubili svoje izvorno značenje. Godine 2001. u Muzeju suvremene umjetnosti realizirao je izložbu pod nazivom 'Cinizam siromašnih' u kojoj propituje karakteristične teme za tranzicijska društva poput sveopće pauperizacije društva, cinizma i bešćutnosti vlasti te otuđenosti čovjeka u kustoskoj koncepciji Nade Beroš i Tihomira Milovca.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Naklada Ljevak/Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu

POHVALA LIJENOSTI, manifest iz 1993.

Kao umjetnik učio sam i od istoka (socijalizma) i od Zapada (kapitalizma). Naravno, sada kada su se granice i politički sistemi promijenili, takvo iskustvo više neće biti moguće. Ali ono što sam ja naučio iz tog dijaloga ostaje mi. Gledanje i poznavanje umjetnosti Zapada navelo me je ovih dana na misao da na Zapadu ne može biti umjetnosti. Ne tvrdim da je nema. Zašto ne može biti umjetnosti na Zapadu? Odgovor je vrlo jednostavan. Umjetnici Zapada nisu lijeni. Umjetnici s istoka su lijeni, a hoće li oni sada kada više nisu umjetnici Istoka ostati lijeni, to ćemo vidjeti. POHVALU LIJENOSTI Mladena Stilinovića čitajte na ovom linku.


Od početaka svog rada Stilinović tematizira bol. Godine 1977. na šest stranica kocke ispisuje riječ bol, a u radu 'Rječnik Bol' iz 2003. godine objašnjenja svih riječi iz rječnika zamjenjuje riječju bol. Rad je bio izložen na Biennalu u Veneciji 2003. godine u sklopu središnje izložbe, u izboru Igora Zabela. U izdanju Muzeja suvremene umjetnosti objavljene su publikacije 'Bol' (u povodu izložbe na Venecijanskom biennalu) i 'Eksploatacija mrtvih' (u povodu izložbe 'Documenta 12' u Kasselu 2007. godine).

Mladen Stilinović


Njegova djela izložena su u najuglednijim svjetskim muzejima kao što su Museum of Modern Art u New Yorku, Musee National d'Art moderne (Centre Georges Pompidou) u Parizu, Victoria nad Albert Museum te Moderna Museet u Stockholmu. S Mladenom Stilinovićem tportal je objavio veliki intervju uoči njegova sudjelovanja 2012. u velikom projektu 'Croatie, la voici', kada je njegovom izložbom otvoreno predstavljanje hrvatske kulture u Francuskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!