ZAKON O AUTORSKOM PRAVU

Novi zakon uzbudio filmaše: Snimatelji se više neće voditi kao koautori filmova?

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 05.05.2020 15:59
  • Objavljeno 05.05.2020 u 15:59
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: ponsulak kunsub / Alamy / Alamy / Profimedia

Hrvatska udruga filmskih snimatelja (HFS) prije nekoliko je dana pokrenula kampanju kako bi izrazila nezadovoljstvo novim Nacrtom prijedloga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je nedavno pušten u javno savjetovanje, a koji, među ostalim, predviđa da se snimatelji više ne vode kao koautori audiovizualnog djela već kao - autori doprinosa. Snimatelje su podržala brojna svjetska strukovna udruženja, redatelji, glumci i ostali filmski djelatnici čije izjave redovito objavljuju na svojim stranicama

'U početku filmske umjetnosti bijaše samo snimatelj. On je ručno pokretao mehanizam kamere, odlučio što će, kada, gdje i kako snimati. Razvijao je film, izradio kopiju i pripremio je za projekciju. Usložnjavanjem kompleksnog procesa snimanja filma, napose igranog, i razvojem filmskih izražajnih sredstava, pojavile su se i druge profesije koje su skrbile o onome što je ispred objektiva. Pojavio se i redatelj, a snimatelj mu postade najbližim suradnikom. On mu je tada postao 'i majka i supruga i ljubavnica, ono bez čega se film ne može ni zamisliti, a kamoli realizirati', kako se slikovito izrazio redatelj Rajko Grlić u pismu podrške koje je uputio hrvatskim snimateljima', naveo je u svome pismu predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja Mario Sablić.

Prema zakonu koji je trenutno na snazi, kao koautori navode glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj te skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u djelu. Međutim, prema novom Nacrtu, koji je pušten u javnu raspravu prije desetak dana, s popisa koautora izbacuju se snimatelji, autori dijaloga, kostimografi, montažeri i ostali, koji bi se trebali voditi pod kategorijom - autori doprinosa.

Sablić u svome pismu podsjeća kako status koautora hrvatski snimatelji imaju već više od 70 godina, baš kao i brojni kolege direktori fotografije u Europi te da je bilo za očekivati da će se ovom prijedlogu, koji je podnio Državni zavod za intelektualno vlasništvo, javno usprotive Ministarstvo kulture, Hrvatski audiovizualni centar i Društvo hrvatskih filmskih redatelja.

'Dok ustanove šute, oglasili su se upravo redatelji – ali pojedinačno, javnim iskazima podrške, rame uz rame sa glumcima i scenaristima, zajedno sa brojnim internacionalnim snimateljskim asocijacijama i legendarnim direktorima fotografije, kojima nije trebao poticaj da iskažu solidarnost sa hrvatskim snimateljima i javno dignu glas protiv ovako slabo promišljenog i nepravičnog Zakona', naveo je u pismu u kojemu pita misli li doista netko, osim predlagatelja ovog Zakona, da je posve svejedno tko će potpisati filmsku fotografiju jer je redatelj, jedini i isključivi autor.

'Jesmo li doista došli do razmišljanja kako je snimatelj tehničko osoblje koje brine o dojmu koji film ostavlja, a prema preciznim uputama redatelja? Je li u 21. stoljeću, dobu gdje je vizualno upravo glavni oblik komunikacije, međusobnog razumijevanja koje isključuje jezične, socijalne i društvene barijere, došlo vrijeme da se umanje autorski, kreativni i umjetnički dosezi direktora fotografije?'

Promislimo malo, dodaje Sablić, bi li filmovi Bertoluccia ili Coppole bili isti bez Vittoria Storara?

'Bi li 'Građanin Kane' imao tako sugestivan dojam, tako precizno usmjeravanje pozornosti kompozicijom slike i odnosom svjetla i sjena bez Gregga Tolanda, ili bi li Coppolin 'Kum 'bio vizualno posve isti bez Gordona Willisa, ili bi možda Ingmar Bergman likovno ostvario iste dosege bez Svena Nykvista? No, nemojmo samo gledati preko granice, ovdje pored nas su živjeli i radili veliki, znameniti direktori fotografije. Bacimo li površni pogled na popis redatelja s kojima je surađivao legendarni Tomislav Pinter u svojih više od 120 igranih filmova – od raskošnog ratnog spektakla 'Bitka na Neretvi' Veljka Bulajića, preko stilizirane, intimističke građanske drame 'Rondo' Zvonimira Berkovića do sentimentalne ljubavne priče smještene u ratni vihor, filma 'Samo jednom se ljubi' Rajka Grlića', navodi Sablić koji u pismu spominje i velike doprinose Nikole Tanhofera, Živka Zalara, Branka Lintu, Mirka Pivčevića, Igora Martinovića i Vanje Černjula.

'Zar i pored otvorenih očiju ne vidimo kakve bi posljedice oduzimanje statusa snimatelju kao koautoru audiovizualnog djela imalo po kompletnu kinematografiju, po odnose između kreativnih dionika složenog procesa realizacije audiovizualnog djela ili na motivaciju budućih generacija, koje se školuju po umjetnički usmjerenim ustanovama? Hrvatski snimatelji se odlučno suprotstavljaju takvim namjerama. Neki novi duh prijateljstva, bratstva i solidarnosti koji su iskazali brojni domaći i internacionalni filmski djelatnici i udruge, daje nam snage i odlučnosti', poručuje Mario Sablić.

Snimatelji se, kako je rekao za Večernji, boje da će gubljenjem statusa koautora, pored gubitka eventualnih budućih prihoda, makar i gotovo zanemarivih, izgubiti prije svega svoju moralnu poziciju.

'Nije stvar u pravima i prikupljanju novca, to je moralno i etičko pitanje jer nas se ovim stavlja u poziciju tehničara, a ne umjetnika i kreativaca u kojem smjeru i obučavamo i naše buduće snimatelje tijekom studija', rekao je.

Hrvatski audiovizualni centar zasad nije zauzeo službeni stav, ali će na nadolazećoj sjednici vijeća razmotriti sve argumente.

'Raspravit ćemo o tome i dostaviti svoje komentare putem e-savjetovanja. No, ja zasad nisam čuo argumente za tu promjenu i ne razumijem zašto je taj prijedlog potreban i koristan', rekao nam je predsjednik HAVC-a Chris Marcich za Večernji.

Romana Matanovac Vučković, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog zakona, objasnila je zašto snimatelji više nisu navedeni kao koautori cijeloga audiovizualnog djela.

'Smatramo da je dosad postojao prevelik broj koautora, što otežava mogućnost stjecanja prava i stvara više situacija koje je potrebno dokazivati. Što se tiče autora u umjetničkom smislu, time se autorsko pravo ne bavi. Pratim situaciju na e-savjetovanju i pozivam snimatelje da argumentiraju i objasne zašto misle da će ovime izgubiti prihode jer to nikako nije bila namjera zakonodavca. Oni svoje autorsko pravo i dalje imaju', rekla je Večernjem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!