NE NAPADAJU SAMO MINISTRICU

Kompletan kaos: Novi zakon zavadio umjetnike. Tvrde: Taoci smo nekolicine moćnika!

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 13.02.2020 08:19
  • Objavljeno 12.02.2020 u 12:49
Sonja Švec Španjol, Nina Obuljen Koržinek, Ivana Bakal, Tomislav Buntak i Hrvoje Kovačević

Sonja Švec Španjol, Nina Obuljen Koržinek, Ivana Bakal, Tomislav Buntak i Hrvoje Kovačević

Izvor: tportal.hr / Autor: Pixsell/Profimedia/Neven Bučević

U pripremi je nacrt novog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, a koji već duže vrijeme izaziva poprilične prijepore između Ministarstva kulture i umjetnika, osobito Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, čiji je predsjednik Hrvoje Kovačević zbog ovoga tražio i smjenu ministrice Nine Obuljen Koržinek. U subotu su se predstavnici Ministarstva sastali s predstavnicima umjetničkih udruga i razgovarali o ključnim točkama oko kojih se spore. Je li u dogovoru bilo ikakvog napretka i koji su sljedeći koraci u pripremi zakona, pitali smo Kovačevića, potom Ivanu Bakal, predsjednicu ULUPUH-a, koja je i sazvala posljednji sastanak, Tomislava Buntaka, predsjednika HDLU-a, domaću nezavisnu kustosicu Sonju Švec Španjol te u Ministarstvu kulture

'Smrt umjetniku/sloboda kulturi', 'I mene će moja mati mrtvom zvati', poruke su koje su nedavno osvanule na transparentu na nadvožnjaku u zagrebačkoj Savskoj cesti. Riječ je o (re)akciji umjetnice Lucije Žuti na novi prijedlog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, oko kojeg se već neko vrijeme lome koplja. Kulminacija je bila nedavna objava Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), čiji je predsjednik Hrvoje Kovačević, među ostalim, zatražio ostavku ministrice Nine Obuljen Koržinek navodeći kako bez njih odlučuje o njihovim pravima.

'Možda je poanta u tome da ja novi zakon ne razumijem', rekla je u objašnjenju svog rada Lucija Žuti. On tako može 'biti manifest o tome kako maknuti umjetnika, a sačuvati kulturu. Možda je sve to pravo neshvaćeno umjetničko djelo'

'Možda je poanta u tome da ja novi zakon ne razumijem', rekla je u objašnjenju svog rada Lucija Žuti. On tako može 'biti manifest o tome kako maknuti umjetnika, a sačuvati kulturu. Možda je sve to pravo neshvaćeno umjetničko djelo'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Lucija Žuti

Kovačević: Masovni otpor zakonu

Obuljen Koržinek je nakon toga nekoliko puta ponovila kako zakon neće ići u proceduru dok se ne postigne konsenzus s umjetnicima, a 8. veljače, nešto prije nego što je Lucija Žuti postavila svoj transparent, ministričin izaslanik, državni tajnik Krešimir Partl te načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković sastali su se u Velikoj dvorani Matice hrvatske s predstavnicima udruženja strukovnih udruga iz Klastera vizualnih umjetnika, jednog od njih nekoliko formiranih za potrebe rada na zakonu. Bili su tu predsjednica Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) Ivana Bakal, koja je i organizirala okupljanje, potom Tomislav Buntak i Josip Zanki, predsjednik i dopredsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), te spomenuti Hrvoje Kovačević iz HZSU-a, a namjera je bila prodiskutirati o problematičnim točkama nacrta prijedloga zakona kolokvijalno zvanog 'Zakon o umjetnicima'.

Na pitanje kakav je dojam nakon tribine Kovačević nam kaže kako misli da je bila izuzetno korisna 'za raščišćavanje odnosa unutar umjetničke zajednice'.

'Gospođa Ivana Bakal za glavni je stol pozvala predstavnike Ministarstva kulture, predstavnike HDLU-a te mene kao predsjednika HZSU-a. Ovi prvi pokušali su objasniti publici, koju su većinom činili likovni umjetnici (bilo je i scenskih umjetnika), da se ne moraju brinuti zbog novog zakona, no kada sam ja nazočne pitao je li im itko povjerovao, nisam čuo nijedan pozitivan odgovor. Ministarstvo kulture u svome naumu da donese novi zakon nailazi na masovan otpor, a ne na spomena vrijednu podršku onih kojih se tiče taj zakon', kaže Kovačević.

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Na sastanku u subotu bila je i nezavisna kustosica Sonja Švec Španjol, ujedno članica HZSU-a, koja kao prvi i osnovni uzrok prijepora ističe samu proceduru rada na prijedlogu nacrta zakona.

'Kontinuirano se i sustavno ne uvažavaju brojni zahtjevi, primjedbe i komentari koje su udruge klastera, ali i pojedinačno strukovne udruge uputile Ministarstvu kulture', kaže Švec Španjol, dodajući da su u trenutno aktualnom, drugom prijedlogu zakona iz lipnja 2019. zadržani svi oni ključni problemi na koje je struka u više navrata ukazivala, ističući ih kao krajnje nepovoljne i neprihvatljive te u konačnici štetne za djelovanje samostalnih umjetnika.

To su, nabraja, 'problematična definicija stručnjaka u kulturi, uvrštavanje po jedne strukovne udruge iz pojedine vrste umjetničke djelatnosti unutar područja umjetničkog stvaralaštva i djelovanja kao reprezentativne, uvođenje minimalnog cenzusa i preuzimanje poslova od HZSU-a te formiranje Hrvatskog umjetničkog vijeća pri Ministarstvu kulture, što bi značilo potpunu centralizaciju i monopolizaciju umjetničkog djelovanja'.

Švec Španjol: Vlada potpun kaos

Na tribini je, kaže, državnog tajnika Krešimira Partla pitala zašto Ministarstvo kulture inzistira na tim krajnje nepovoljnim odredbama, o kojima smo već pisali, ako se 98 posto strukovnih udruga iz likovnog područja protivi tim točkama smatrajući ih krajnje štetnim i kontraproduktivnim.

'Nakon višestrukog pokušaja izbjegavanja odgovora, jer je rasprava bila burna pa su se ljudi nadovezivali na izjave, Partl - upitan četvrti ili peti put - nije imao konkretnog odgovora na navedeno pitanje. Po meni je najproblematičnija stavka to što Ministarstvo kulture uporno u javnosti iznosi stav i mišljenje kako se na pripremi zakona radi transparentno i demokratski te u cilju donošenja najboljeg mogućeg zakona za dobrobit samostalnih umjetnika, a zapravo vlada potpuni kaos. Što reći kada Partl nije imao odgovor na pitanje zašto Ministarstvo kulture nije dostavilo klasterima zapisnik sa sastanka održanog u srpnju 2019. u Državnom arhivu? Ako ustanove zadužene za formiranje zakona maksimalno ne surađuju i ne dostavljaju potrebnu dokumentaciju na vrijeme te sustavno ignoriraju i ne uvažavaju struku koja se zaista svojski trudi da doprinese kako bi se donio što kvalitetniji zakon, kako možemo očekivati da će rezultat biti zadovoljavajući pravni dokument', pita Švec Španjol.

Kovačević kaže kako je Partl na tribini u subotu obećao da će klasterima ovih dana dostaviti zapisnik s posljednjeg sastanka u srpnju 2019., ali i sam najnoviji nacrt prijedloga zakona koji im je tada predstavljen, a koji također dosad nisu dobili.

'Ukratko, u načinu izrade ovog zakona sve je sporno', kaže Kovačević, jedan od članova radne skupine. Nju je u listopadu 2017. imenovala ministrica iz redova klastera ili umjetničkih područja koji su podijeljeni na književni, likovni, filmski, glazbeni i scenski. Svaki je klaster izabrao svog predstavnika za radnu skupinu, a Kovačević je izabran ne iz redova HZSU-a, nego iz književnog sektora. HZSU je uključen tek u proljeće 2019., na Kovačevićevo inzistiranje, kako on tvrdi, i to je uključen 'uglavnom neformalno'. Ostali članovi radne skupine iz raznih umjetničkih područja su Neven Frangeš, Lara Hobling Matković, Josip Zanki, Saša Božić, Kristina Delfin, Iva Hraste Sočo, Nevena Tudor Perković i Kristina Vlašiček Novoselec te Krešimir Partl kao koordinator. Radna se skupina od 2017. sastala četiri puta, a četvrti je sastanak, kako je spomenuto, održan 5. srpnja prošle godine.

Bakal: Nitko nije sretan zbog imovinskog cenzusa

'Dosad nijedna primjedba i sugestija HZSU-a na nacrt prijedloga zakona ne samo da nije prihvaćena, nego nije ni odbijena. Potpuno smo ignorirani, kao što je u suštini ignorirana i cijela radna skupina, samo je pitanje koliko su to pojedini članovi spremni priznati', kaže Kovačević i dodaje da su za izradu zakona angažirane dvije pravnice.

'Ne znam koliku će naknadu dobiti za to, iako Ministarstvo kulture ima svoju pravnu službu. A i stručna služba HZSU-a, koja prema mojim saznanjima vrhunski i profesionalno obavlja svoj posao, mogla je pomoći, ali se od nje samo traže razne informacije, i to po nekoliko puta iste, jer se dopisi često izgube', kaže Kovačević.

Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a, kaže da je diskusija s predstavnicima Ministarstva kulture bila vrlo žučna, ali da je na njoj jasno istaknuto da prijedlog novog zakona nije gotov i da će vrlo brzo biti predstavljena njegova nova verzija na još jednom velikom sastanku koji će organizirati Ministarstvo u Hrvatskom državnom arhivu. Bit će pozvani predstavnici svih umjetničkih udruga, a Ministarstvo će tražiti konsenzus udruga prije davanja zakona u javnu raspravu, tvrdi Bakal.

Ivana Bakal

Ivana Bakal

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Osvrnula se i na jedno od žarišta subotnje diskusije, koje je ranije spomenula i Švec Španjol, a to je uvođenje minimalnog cenzusa, prema kojemu samostalni umjetnik, da bi si osigurao pravo da mu država plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, treba u proteklih pet godina imati 60 tisuća kuna bruto dohotka od samostalne umjetničke djelatnosti kao jedinog zanimanja.

'Zbog toga nitko nije sretan i bilo bi dobro da nam nikakvi imovinski cenzusi ne utječu na ostvarivanje statusa. Iako se ne radi o velikom iznosu, određen broj umjetnika iz umjetničkih područja u kojima se malo ili uopće ne zarađuje, poput određenog broja npr. vizualnih umjetnika i umjetnika iz polja suvremenog plesa, imao bi ugrožen status ili ga ne bi mogao ostvariti. Ministarstvo je za zaštitu tih umjetnika uvelo mogućnost posebnog povjerenstva za evaluaciju njihovog rada', kaže Bakal te dodaje kako zakon ne smije ići u hitnu proceduru i da za to imaju suglasnost i Ministarstva.

'Nije nimalo lako definirati umjetnost i (moguće) granice umjetničke djelatnosti, no s obzirom na to da je sada važeći zakon nastao 1996., neosporno je da treba što prije izraditi novi koji bi bio kvalitetan te usuglašen s Europskom unijom i njenim legislativama, ali i sa stvarnošću u kojoj žive naši umjetnici. Tu govorimo o još uvijek premalim izdvajanjima za kulturu i umjetnost (sadašnjih jedan posto naspram donedavnih 0,8 posto), zbog čega su mnogi umjetnici u vrlo nezavidnom položaju i u stalnoj borbi za opstanak. Bilo bi dobro što aktivnije surađivati na pripremi nacrta zakona i stvoriti zakonske okvire za veće porezne olakšice i za veće poticaje te zaštititi status samostalnih umjetnika na što duže vrijeme', kaže Bakal.

Buntak: Mi umjetnici moramo moći obraniti naše razloge i stavove

Tomislav Buntak, koji je na sastanku s Ministarstvom kulture bio ispred HDLU-a, osvrnuo se na prozivke da njegova udruga pristaje na najproblematičnije točke aktualnog prijedloga nacrta zakona nauštrb kolega umjetnika. Prozivke na račun HDLU-a dosad su, napomenuo nam je, ponajviše upućivali samostalni umjetnici.

'Oni čine oko 15 posto ukupne umjetničke populacije, a u HDLU-u čine blizu 20 posto članstva. Znači, 80 posto članstva naše udruge čine ostali umjetnici', kaže. HDLU je, dodaje, za sve svoje članove održao tribine na kojima su detaljno analizirali tekst prijedloga nacrta zakona, 'od članka do članka'.

'Mislim da smo do ovog trenutka bili zadovoljavajuće transparentni. Kad dođe sljedeći novi nacrt s uvrštenim promjenama, opet ćemo provesti tribine i proći nacrt po člancima', kaže. Suradnju s Ministarstvom kulture na izradi Zakona o umjetnicima ocjenjuje 'pozitivnom i podupirućom' i, kao i Bakal, ističe kako je na sastanku u subotu jasno naglašeno da se na zakonu radi 'dok se ne usklade svi odnosi s udrugama koje zastupaju umjetnike iz različitih područja'.

Razumljiva mu je, dodaje, bojazan umjetnika i njihovo načelno nepovjerenje u uspješno i pozitivno implementiranje zakona, s obzirom na iskustva iz drugih neumjetničkih područja. HDLU, međutim, uvjerava, neće dopustiti smanjenje prava bilo kojeg dijela za njihove članove (ima ih 2000), posebno samostalnih umjetnika.

Tomislav Buntak

Tomislav Buntak

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

I on se osvrnuo na spomenuti minimalni imovinski cenzus.

'Prijedlog minimalnog imovinskog cenzusa za samostalne umjetnike u ovom trenutku, po zadnjem nacrtu prijedloga zakona, iznosi oko 860 kuna neto prihoda mjesečno. Određen je za sva umjetnička polja, ne samo za likovno. Ne može se reći da je iznos prevelik. HDLU će poštovati odluku svojeg članstva vezano uz minimalni cenzus u daljnjem radu na zakonu, no moramo biti spremni jasno obrazložiti zašto je taj minimalni cenzus neprihvatljiv i kako on negativno utječe na rad umjetnika u društvenom okruženju. Mi, sami umjetnici, moramo moći obraniti naše razloge i stavove. Naravno, nezadovoljstvo postoji kada se kroz određeni zakonski okvir pokušavaju razjasniti ljudske aktivnosti koje su vezane uz slobodu kreativnosti kao što je umjetnička djelatnost, no ovaj zakon ne smije određivati teme umjetničke djelatnosti, već osigurati prostor za lakši život i praktične komponente umjetničke djelatnosti i prava umjetnika u društvu, u kojem često nailazim na mišljenje da, posebno vezano uz vizualne umjetnosti, gotovo svatko može obavljati umjetničku djelatnost na visokoj razini, što jednostavno nije točno', kaže Buntak.

Pitanje HZSU-a

Prema Sonji Švec Španjol, osim uvođenju minimalnog cenzusa, HDLU se ne protivi ni definiranju reprezentativne strukovne udruge, zadužene za procjenu bavi li se netko doista umjetnošću u nekom području te za delegiranje predstavnika koji će na nacionalnoj razini preporučiti kojim umjetnicima država treba subvencionirati zdravstveno i mirovinsko. 'Pretpostavljam da sami pretendiraju na to mjesto', kaže Švec Španjol te smatra da Josip Zanki, kao predstavnik Likovnog klastera u radnoj skupini, nije dobar izbor.

'On je dug niz godina bio predsjednik HDLU-a, a trenutno je na funkciji potpredsjednika te udruge i profesor je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, pa je riječ o osobi koja je financijski osigurana i ne živi samostalno od svog umjetničkog rada te možda nije najadekvatniji i u potpunosti senzibiliziran s aktualnim problemima s kojima se susreću samostalni likovni umjetnici u Hrvatskoj. Isto tako, činjenica da je predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak istovremeno dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i član Kulturnog vijeća Ministarstva kulture, koje odlučuje o dodjeli financijskih sredstava za vizualne umjetnosti, osim vidljivog sukoba interesa, dovodi u pitanje integritet, profesionalnost i etička načela rukovodstva HDLU-a te se bojim da su obojica više djelovala u cilju vlastitih interesa, nego interesa samostalnih umjetnika čija sudbina doslovce ovisi o novom zakonu', upozorava Švec Španjol.

Kovačević pak kaže da ga je na tribini prije nekoliko dana zaprepastilo to što je Tomislav Buntak u završnom govoru izrazio spremnost da HDLU preuzme stručne i administrativne poslove oko ostvarivanja prava samostalnih umjetnika. Radi se o oko njih 1400 kojima država, prema postojećem zakonu, na preporuku struke, a prema njihovom zamjetnom doprinosu kulturi, uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ove godine iz proračuna će im se osigurati 37 milijuna kuna.

Dosad je posao oko osiguravanja njihovih prava odrađivao Kovačevićev HZSU, ali prijedlogom novog zakona Ministarstvo kulture najavilo je da će tu udrugu razvlastiti i obavezu preuzeti na sebe. HZSU, napomenuli su iz Ministarstva, ne može imati ovlast za rješavanje u upravnoj stvari, ali činjenica je da je nije imalo ni dosad. I prema postojećem zakonu, naime, upravo je Ministarstvo navedeno kao tijelo koje obavlja poslove oko ostvarivanja prava samostalnih umjetnika, s time da je imalo mogućnost prebaciti dužnost nekome drugome.

Nedavno je ministrica Obuljen Koržinek rekla kako 'nije zadovoljna transparentnošću kojom se obavlja ovaj posao', a poručila je i da Ministarstvo ne želi na ovaj način preuzeti odlučivanje o tome tko će ostvariti pravo na uplatu doprinosa, a tko ne. 'Upravo suprotno, do sada je u povjerenstvima koja odlučuju hoće li netko ostvariti to pravo sudjelovao i predstavnik Ministarstva kulture. Mi se sada iz toga potpuno izuzimamo jer ne želimo u tom tijelu imati svog predstavnika, dakle odlučivat će isključivo predstavnici umjetnika. Ali s obzirom na brojne druge propise koji su u međuvremenu izmijenjeni, administrativne poslove treba preuzeti Ministarstvo kulture', rekla je ministrica u intervjuu za Nacional prije nekoliko dana.

Nina Obuljen Koržinek i Krešimir Partl

Nina Obuljen Koržinek i Krešimir Partl

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Kovačević pak kaže da nema propisa koji bi sprečavali HZSU da i dalje obavlja stručne i administrativne poslove za samostalne umjetnike.

'Treba samo unijeti tu odredbu u zakon. To mi je osobno na sastanku potvrdio ministar uprave Ivan Malenica. Uz to mi je rekao da Ministarstvo kulture nije ni tražilo mišljenje po tom pitanju iako je gospodin Tomislav Jelić iz Pravne službe Ministarstva kulture na sastanku radne skupine i predstavnika strukovnih udruga održanom 5. srpnja 2019. pred pedeset svjedoka tvrdio suprotno. A da je problem sudjelovanje predstavnika Ministarstva kulture u radu povjerenstava za ostvarivanje prava na uplatu doprinosa i reviziju tih prava – problem je. Djelatnici Ministarstva kulture svojim su nedolascima ove godine na zakazane sastanke (unatoč opetovanim pozivima iz HZSU-a) uspjeli donošenje odluka o priznavanjima i revizijama prava na uplatu doprinosa razvući proces do zakonskih granica, a umjetnike kojih se to tiče gotovo do ludila. Zapravo se odgovor na ovo pitanje svodi na jednostavnu konstataciju – mi smo umjetnici na jednoj strani, a političari, birokrati i uhljebi na drugoj', kaže Kovačević.

Ministarstvo: Uvijek smo spremni na dijalog

Iz Ministarstva kulture su nam na upit kakvi su dojmovi nakon subotnjeg sastanka te koji su idući koraci ponovili riječi ministrice da zakon neće ići u daljnju proceduru 'ukoliko se ne postigne većinski konsenzus', ali i da je 'velik broj iznesenih prijedloga već uvažen'.

'Ministarstvo kulture uvijek je spremno na dijalog s umjetnicima, kao i svim drugim dionicima svih zakonskih prijedloga koje je donijelo u ovom mandatu. U procesu rada na tekstu zakona iznimno je važno saslušati sve kritike i konstruktivne prijedloge te ističemo da je velik broj iznesenih prijedloga već uvažen. Kao i u prethodnim procedurama, nijedan zakon nije donesen bez postizanja većinskog konsenzusa oko prijedloga teksta. Treba napomenuti da je u srpnju 2019. održan sastanak proširene radne skupine u Hrvatskom državnom arhivu, na koji su uz predstavnike klastera pozvani predsjednici udruga zastupljenih unutar klastera te je predstavljen nacrt zakona. Ministrica kulture pojasnila je svim prisutnima da će nakon tog sastanka uslijediti usuglašavanja teksta s tijelima državne uprave, poslije čega će svi sudionici sastanka biti pozvani na još jedno razmatranje i usuglašavanje odredbi prije puštanja teksta u javnu raspravu', kažu iz Ministarstva.

Švec Španjol pak smatra da Ministarstvo kulture na jedan način komunicira s medijima i zainteresiranom javnošću, a na posve drugi način s uključenim stranama na sastancima.

'Mislim da su formirali klastere i uključili struku da bi mogli u konačnici reći i prezentirati javnosti kako je sve bilo provedeno transparentno i na demokratski način, dok iza zatvorenih vrata struka govori jedno, a Ministarstvo kulture nešto sasvim drugo. Kako prenose određeni mediji, državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek javno su rekli kako su 'stekli dojam da na sastanku održanom u srpnju većina predstavnika udruga podržava nacrt zakona'. Kada sam spomenula te citate na tribini, Krešimir Partl rekao je da ni on ni ministrica Obuljen Koržinek to nikada nisu izrekli. Pa sad ja vas pitam govore li mediji neistinu ili predstavnici Ministarstva kulture? Na taj način stvara se opća pomutnja i kaos te se bojim da je upravo to namjera Ministarstva kulture, u kojem već duže vrijeme traje opći kaos, što vidimo i po problematici oko donošenja Zakona o elektroničkim medijima, a ranije je bilo i problema kada se donosio Zakon o knjižnicama', podsjeća.

Na tom tragu zaključuje i Kovačević:

'Živimo u turbulentnom vremenu, svi smo taoci odluka nekolicine moćnika koje su često posve iracionalne, tako da je teško predvidjeti što će se događati, ali mislim da su prosvjedi umjetnika sasvim izvjesni. Tu se čak i ne radi toliko o ovom nesretnom zakonu, koji bilo tko razuman ne može podržati, koliko o sustavnom zatiranju kulture u nas, a time i o zatiranju nacionalnog identiteta', upozorava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!