SPORNI ZAKON O UMJETNICIMA

Obuljen Koržinek prozivaju da želi uvesti državnu dozvolu za umjetnike, ona kaže: To je manipulacija na koju ne pristajem

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 11.02.2020 08:42
  • Objavljeno 25.01.2020 u 11:54
Nina Obuljen Koržinek

Nina Obuljen Koržinek

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u intervjuu za Jutarnji list osvrnula se na probleme oko Zakona o umjetnicima zbog kojega su prošli tjedan iz Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) tražili njezinu ostavku

U razgovoru o novom Zakonu o umjetnicima, kojemu se protivi Hrvatska udruga samostalnih umjetnika (HZSU), ministrica Nina Obuljen Koržinek ponovila je da će on u javnu raspravu ići tek kad se oko njega postigne konsenzus.

'Tvrditi da ministarstvo radi nešto mimo umjetnika manipulacija je na koju ne pristajem. Surađujemo s velikim brojem udruga, a HZSU je samo jedna od udruga, oni okupljaju umjetnike kojima država osigurava plaćanje doprinosa, a koji su članovi i svojih matičnih strukovnih udruga. Novi zakon uredit će pitanja koja se odnose na sve umjetnike', kaže ministrica koju su iz HZSU-a prošli tjedan prozvali da je sustavno ignorirala stavove, prijedloge i mišljenja samostalnih umjetnika kojih se novi Zakon najviše tiče. Zahtijevali su, među ostalim, i njezinu ostavku 'jer je dosadašnjim djelovanjem pokazala da ne zastupa interese umjetnika te šteti kulturi općenito'.

  • +35
  • +32

Nina Obuljen Koržinek

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Cilj novog zakona je da jasnije definira ključne pojmove i statusna pitanja, da se kroz registar osigura jednostavniji pristup pravima za sve umjetnike, da se poboljša status mladih umjetnika, da se osiguraju dodatni poticaji za ulaganja, ali i da se proširi opseg djelatnosti za koje se mogu dobiti porezne olakšice. Imputiralo nam se u javnosti da će ministarstvo odlučivati tko će biti samostalni umjetnik, što je potpuna neistina. Upravo suprotno, novim Zakonom predviđamo iz povjerenstva, u kojima se odlučuje o samostalnim umjetnicima, u potpunosti izbaciti predstavnike Ministarstva kulture, koji sada suodlučuju. Međutim, administrativni se posao treba raditi transparentnije, treba ga digitalizirati i osuvremeniti', poručila je Obuljen Koržinek u intervjuu u Jutarnjem.

Nemoguće do popisa samostalnih umjetnika

Obuljen Koržinek do prošlog tjedna nije bila svjesna da se na stranicama HZSU-a ne mogu pronaći podaci o imenima umjetnika kojima država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Iz Ministarstva kulture će, rekla je, provjeriti zašto je tako. 

HZSU je na svojim stranicama u međuvremenu objavio objašenjenje zašto nema popisa samostalnih umjetnika na njihovoj stranici.  

'25. svibnja 2018. godine na snagu je stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR - General Data Protection Regulation), u daljnjem tekstu: Uredba, te Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, u daljnjem tekstu: Zakon, kojima se regulira zaštita osobnih podataka.

Stupanjem na snagu Zakona i Uredbe, Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika na svojoj internetskoj stranici ne može javno objavljivati popis samostalnih umjetnika, s njihovim e-mail adresama i umjetničkim djelatnostima, jer su to osobni podaci prema Zakonu i Uredbi te tumačenju Agencije za zaštitu osobnih podataka.'

Ministrica Obuljen Koržinek u intervjuu se osvrnula i na to ostaje li u prijedlogu novog Zakona minimalni cenzus, prema kojemu umjetnik, da bi si osigurao pravo da mu država plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, treba u proteklih pet godina imati 60 tisuća kuna dohotka od samostalne umjetničke djelatnosti kao jedinog zanimanja.

'To znači da prosječno treba imati prihod od tisuću kuna mjesečno, ali gleda se razdoblje od svih pet godina. Jako je teško objasniti da se netko samostalno bavi umjetničkim radom kao jedinim zanimanjem, a da ima dohodak manji od tisuću kuna mjesečno', kaže ministrica.

Na primjedbu novinarke da je, primjerice, jedan od najpoznatijih domaćih konceptualnih umjetnika, Siniša Labrović, odselio u Berlin jer u Hrvatskoj nije mogao živjeti od svog umjetničkog rada, rekla je da su u Zakonu predvidjeli da postoji izuzetak za umjetnike koji imaju iznimnu karijeru, a bave se područjem koje ne osigurava nikakvu mogućnost naknade, u što se ubrajaju i konceptualni umjetnici.

'Nemam saznanja o tome kojim poslom se u Berlinu bavi Siniša Labrović i živi li doista od svojih performansa kako ste vi to formulirali', dodaje Obuljen Koržinek, a HZSU-u poručuje da su im vrata Ministarstva kulture otvorena i da će takvima i ostati tijekom cijelog procesa pripreme novog Zakona.

Krstulović: Namjera je Zakona da samostalne umjetnike de facto regulira kao obrtnike

Nakon sastanka HZSU-a i njihovog priopćenja od prošlog tjedna, oglasila se i jedna od članica Zajednice, redateljica Nora Krstulović, koja je bila na sastanku i koja na svome portalu Teatar.hr prati donošenje spornog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, kolokvijalno nazvanog Zakon o umjetnicima.

Za Nacional je Krstulović rekla da je Upravni odbor na čelu s Hrvojem Kovačevićem u zaključke rasprave poslane 30 sati nakon sastanka, uvrstio to da samostalni umjetnici traže smjenu ministrice kulture, a da oko toga na svom okupljanju prethodno nisu postigli konsenzus.

'To sam doživjela kao grubu manipulaciju članstvom, ali i kao politički i strateški potpuno promašen potez koji bi nam dugoročno mogao naškoditi više od postupaka ministrice', rekla je Krstulović dodajući da je posljednja koja bi branila Obuljen Koržinek.

'No činiti to danas (pozivati na njenu smjenu, op.a.), nekoliko mjeseci prije izbora i punih pet mjeseci nakon predstavljanja posljednje poznate verzije nacrta zakona protiv kojeg se bunimo, potpuno je besmisleno politikantstvo zbog kojeg će u drugi plan pasti meritum problema. U konačnici, apsolutna je neistina da smo izglasali zahtjev za njezinom ostavkom, pa ispada da HZSU svojim članovima čini upravo ono za što optužuje Ministarstvo. Svemu tome usprkos, nadam se da će HZSU preživjeti i ovu krizu upravljanja i sporni zakon. U suprotnom, postat ćemo zemlja državno dozvoljenih umjetnika', upozorila je Krstulović aludirajući na registar ili upisnik umjetnika, koji je predložen u Zakonu, a prema kojemu bi, ako bi se usvojio, za samostalno obavljanje umjetničke djelatnosti, za samozapošljavanje, trebala dozvola ministarstva kulture.

O tome zašto Obuljen Koržinek toliko želi provesti ovaj nacrt prijedloga Zakona o umjetnicima, unatoč otporu struke, Krstulović podsjeća da je tekst u namjeri vrlo sličan onomu koji su umjetnici već jednom rušili 2011.

'Tada je ministar kulture bio Jasen Mesić, dok je Nina Obuljen Koržinek bila državna tajnica. Ciljevi su mu, s jedne strane, potpuna politička kontrola nad kulturnim sektorom, a s druge, što mi je uostalom osobno potvrdio i državni tajnik, namjera zakonodavca da samostalne umjetnike de facto regulira kao obrtnike. Prvo je zastrašujuće, a drugo pokazuje potpuno nerazumijevanje funkcioniranja instituta samostalnog umjetnika u praksi. Uz to, način na koji se zakon ovoga puta pokušava donijeti, pokazuje i strašnu samovolju i nesuradnju Ministarstva', poručuje Krstulović u Nacionalu.

0,99 posto

Ovogodišnji proračun Ministarstva kulture je 0,99 posto, a Obuljen Koržinek u intervjuu za Jutarnji list kaže da je na njega utjecalo kako predsjedanje Vijećem EU, tako i financiranje Europske prijestolnice kulture.

'To su troškovi koji u sljedećoj godini neće postojati. Povećanje će se, zapravo, zadržati, ali će biti drugačije distribuirano', rekla je ministrica u razgovoru za Jutarnji. Na pitanje zašto iz budžeta nisu financirali časopis Gordogan, rekla je kako je Vijeće dalo argumente u više navrata.

'Ali opet se povlači pitanje jednog projekta, a ne govori se o stotinjak drugih - onih koji su financirani i onih koji nisu. Za mene je važno da se Vijeća drže svojih kriterija koji su javno objavljeni. U najvećoj sam mjeri poštivala njihove odluke koje samo iznimno mijenjam. U našem smo mandatu značajno podigli razinu transparentnosti i profesionalizma', zaključuje Obuljen Koržinek, a to što i koga sve financira Ministarstvo kulture u 2020. potražite na njihovim službenim stranicama.

O tome zašto proračun za kulturu ne može biti jedan posto iz budžeta, kaže kako je 'jako teško uspoređivati postotke'.

'Kad uspoređujete proračune i postotke, velika je razlika između izrazito centraliziranih i decentraliziranih država. Kod nas su većini kulturnih ustanova osnivači gradovi i županije tako da se iz samog ministarstva financira manji broj kulturnih ustanova nego u državama slične veličine. No, naravno da moramo raditi na tome da se sredstva za kulturu stalno povećavaju', rekla je dodajući da će se upravo Zakonom o umjetnicima dodatno umanjiti porezna opterećenja.

'Uložili smo prvi put sredstva za potporu vizualnim umjetnicima, usmjeravamo direktno sredstva prema umjetnicima i kreativcima. Donošenjem Zakona o autorskim pravima zaokružit ćemo proces stvaranja sigurnijeg okruženja za umjetnike, ali i druge kreativce i novinare', kaže ministrica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!