Vukovarski filmski festival održava se od 27. do 30. kolovoza i donosi više od šezdeset naslova te nekoliko novih programskih kategorija, a na čelo njegova umjetničkog programa prvi put stao je Dragan Despot. Prvak drame HNK-a u Zagrebu i jedno od najprepoznatljivijih glumačkih imena domaće scene u razgovoru za tportal govori o svom viđenju festivala, posebnosti Vukovara i planovima uoči jubilarnog, dvadesetog izdanja.
Vukovarski filmski festival već gotovo dva desetljeća njeguje poseban identitet – filmske projekcije na obali Dunava, usmjerenost na podunavske kinematografije i atmosferu u kojoj se grad i publika stapaju u jedinstven kulturni doživljaj. Iz godine u godinu festival je rastao i otvarao se prema širem europskom i svjetskom kontekstu, a danas ga sve više prepoznaju i kao mjesto susreta domaćih i međunarodnih autora.
Ovogodišnje, 19. izdanje održava se od 27. do 30. kolovoza i donosi više od šezdeset naslova, od nagrađivanih europskih i svjetskih filmova do najnovijih ostvarenja domaće produkcije, raspoređenih u nekoliko programskih kategorija, uključujući i novouvedene kratke igrane i animirane filmove.
Ove godine na čelo umjetničkog programa stao je Dragan Despot, prvak drame HNK-a u Zagrebu i jedno od najistaknutijih glumačkih imena naše scene, koji je preuzeo odgovornost oblikovanja filmskog izbora i vizije manifestacije što će dogodine obilježiti jubilarnih dvadeset godina postojanja. U razgovoru za tportal otkriva što za njega znači nova uloga, kako vidi posebnost Vukovara i zašto vjeruje da festival ima potencijal postati nezaobilazna točka domaće i regionalne filmske karte.
Kao novi umjetnički ravnatelj, prvi put ste imali priliku oblikovati festivalski program. Što ste željeli unijeti kao vlastiti pečat u ovogodišnje izdanje?
Biti umjetnički ravnatelj Vukovarskog filmskog festivala, odnosno imati povjerenje da biram filmove za vukovarsku publiku, doživio sam kao veliku čast i odgovornost. Ove prve godine svog mandata smatrao sam imperativom poštovati dugogodišnju tradiciju festivala i nastaviti tragom svojih prethodnika, koji su ucrtali svoj neizbrisivi pečat u njegov kontinuitet. VFF je i prije mene uzbuđivao i nadahnjivao publiku zahvaljujući entuzijazmu filmskih zaljubljenika poput Igora Rakonića, Daniela Rafaelića i svih onih koji su nastojali da Vukovar postane sinonim za film i mjesto susreta filmskih djelatnika i gledatelja.
Moja želja bila je predstaviti najsvježije i najnagrađivanije naslove s domaće i svjetske scene, jer vukovarska publika zaslužuje biti u samom središtu najkvalitetnije filmske produkcije. U tom smislu nastojao sam se postaviti u poziciju idealnog vukovarskog gledatelja, a takvih je, sudeći po golemoj posjećenosti proteklih godina, u ovom gradu mnogo.
Za mene osobno, kao glumca, kvaliteta glumačke izvedbe – a time i režije – jedan je od glavnih kriterija po kojem sam birao filmove. Iskreno vjerujem da će i publika, gledajući filmove na velikom platnu, upravo preko glumačkih ostvarenja prepoznati i vrijednost cijelog djela. Ove će godine tako vidjeti niz izvanrednih izvedbi nagrađenih Zlatnim globusom, Zlatnim arenama, nagradom publike u Torontu, Zlatnom palmom… I naposljetku, ono što mi se čini iznimno važnim: u moru festivala na moru, Vukovarski filmski festival jedan je od rijetkih festivala na kontinentu.
Festival je nastao iz ideje povezivanja podunavskih kinematografija, no danas se otvara i prema svjetskoj produkciji. Kako ste tražili ravnotežu između te izvorne misije i potrebe da bude međunarodno relevantan?
Želio sam da vukovarska publika dobije potpuni uvid u filmski rad svih podunavskih zemalja. Na taj se način festivalom produbljuju i osnažuju već postojeći dobri odnosi sa svim državama kroz koje protječe Dunav. Vjerujem da upravo zahvaljujući toj dimenziji Vukovar, kao središte podunavske geografske sudbine, postaje moderan europski grad – jer on to i zaslužuje. Istodobno, širenjem fokusa na europsku i svjetsku produkciju željeli smo pokazati da VFF ne želimo zakinuti za vrhunska filmska dostignuća najznačajnijih svjetskih i europskih autora.
Dramaturgija programa uvijek je važna – u ovogodišnjem izdanju publika će vidjeti različite žanrove i tematske kontraste. Što vam je bilo važno u slaganju tog rasporeda i kakav dojam želite da publika ponese?
Zajednički nazivnik svih naših nastojanja jest – izvrsnost. Dominira upravo dramaturgija, jer priča je ono što najviše privlači i uzbuđuje. Želio sam da gledatelji o filmu razmišljaju i sutradan, nakon što se probude; da osjete tračke nade i životnog optimizma, da u sebi probude vjeru u život i ljude, ali i da pronađu odgovore na pitanja koja ih prožimaju. Istodobno, važno mi je da se prepuste vlastitim snovima i da uživaju u zabavi, u pitkosti viđenih projekcija. Za mene su najljepši trenuci oni koji slave ljepotu življenja i samoga čovjeka, jer on je na svim paralelama i u svakom vremenu – isti. Upravo taj dojam želim da publika ponese s Vukovarskog filmskog festivala.
Vukovar je grad snažne povijesti i emocija, a festival se održava upravo na toj simbolici mjesta i zajedništva. Kako ta posebnost utječe na način na koji razmišljate o festivalu i njegovoj publici?
Boraveći ranije na festivalu osjetio sam izrazito pozitivnu energiju, i onu uobičajenu, toplu i široku slavonsku dušu. Ništa, po mojem iskustvu, ne može poput filmske umjetnosti tako snažno odagnati naše tjeskobe i traume, učiniti nas dobronamjernijima, boljima i plemenitijima. Film na velikom platnu pruža najbolji način za trenutni zaborav boli i tjeskobe – mogućnost bijega od stvarnosti koja nas je ranila. Prepustiti se čaroliji priče i slike znači pronaći snagu za život, unatoč boli koja mnoge prožima i danas. Jer znamo da rane sporo zacjeljuju, bez obzira na protok vremena. Upravo zato vjerujem da je VFF danas najznačajniji nacionalni festival.
Sljedeće godine VFF obilježava dvadesetu obljetnicu. Vidite li taj jubilej kao trenutak za redefiniranje uloge festivala i u kojem biste smjeru željeli da se razvija?
Ove smo godine, uz staru i uhodanu ekipu – s direktorom festivala Darkom Puharićem, selektorskim timom Ivom Cikojević i Seidom Ružićem, novim producentom Robertom Bubalom te nizom drugih filmskih entuzijasta u Vukovaru – uveli i nekoliko značajnih noviteta. Festival je time postao još otvoreniji, jer smo pažnju, osim na podunavske zemlje, usmjerili i na svjetsku i europsku produkciju. U tom smo duhu pokrenuli i nagradu publike za međunarodni film.
Proširenjem programa na kratki igrani i animirani film željeli smo dodatno obogatiti ponudu, ali i privući novu publiku te goste koji će svojim prisustvom na projekcijama dati poseban doprinos festivalskoj atmosferi. Vjerujem da će vukovarska publika, kao i dosad, svojim dolaskom nagraditi naš trud i potvrditi da idemo u pravom smjeru prema 20. jubilarnom izdanju.