Urednica knjige Miroslava Vučić napomenula je da je nova knjiga Araličine proze sastavljena od devetnaest priča.

Tematski su, istaknula je, usredotočene na pitanja smisla života, važnosti obitelji i potomstva, ideološke zaslijepljenosti, prolaznosti, smrti, slave i ostalih egzistencijalnih tema s izletima u aktualnu društvenopolitičku zbilju.

Autor pogovora književni kritičar Damir Pešorda piše kako se prostorno-vremenske koordinate ovih priča uglavnom odnose na hrvatsku suvremenost, a u žanrovskom rasponu kreću se od humoreske s poukom do pripovijetke s povijesnom potkom.

Napomenuo je i kako su iznimka pripovijetka 'Prsten', kojom se knjiga otvara, s kronotopom ratnih događaja u Srbiji na početku Prvog svjetskog rata, te svevremena priča 'Krivokletnici', koja se oslanja na viđenje proroka 'Zakarije', dok je novela 'Hitler i čilaši' smještena u vrijeme prije, tijekom i poslije Drugoga svjetskog rata.

Ocijenio je kako u pojedinim pričama fabularna okosnica funkcionira tek kao ilustracija za esejističku eksplikaciju određenih stavova, pogleda, uvjerenja i životnih mudrosti. 

Posebnu cjelinu u okviru zbirke čine priče 'Lampa' i 'Pjevač', u kojima autor, na ovaj ili onaj način, tematizira sudbinu stvaraoca i njegova djela, prolaznosti života i dvojbenog nadilaženja vlastite propadljivosti kroz stvaralaštvo, napominje Pešorda i dodaje kako je u obje priče fabuliranje rudimentarno, dok je naglasak na nečemu drugom. 

Ocijenio je kako epistolarna priča 'Lipo mi je' ima autobiografsku potku, a govori o umijeću umiranja osobe pomirene sa sobom, svijetom i Bogom.

Po Pešordinim riječima ovih dvadesetak priča pokazuje kako se Aralica nije umorio od pripovijedanja i da njegov stvaralački naboj nije ishlapio niti se istrošila njegova oblikovna invencija.

Akademik Ivan Aralica rođen je u u Promini 1930. Jedan od glavnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća.