UČINAK KORONAVIRUSA

Kad stvarnost postane nestvarna: Knjigama o epidemijama skočila popularnost, evo koji su naslovi najtraženiji

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 12.03.2020 13:46
  • Objavljeno 12.03.2020 u 11:34
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Promo

Uz koronavirus, zbog kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija jučer proglasila pandemiju i zbog kojega razvoj situacije povremeno počinje nalikovati na kakav scenarij znanstvene fantastike, ljudi se posljednjih mjeseci sve više okreću pričama o epidemijama, virusima i bolestima. Izdavači diljem svijeta tako bilježe strelovit porast interesa za knjigama ove tematike, među kojima je i roman Stephena Kinga iz 1970-ih o virusnoj pošasti koja pokosi većinu čovječanstva. Provjerili smo koji se naslovi najviše traže i što se zanimljivoga od beletristike i publicistike na temu epidemija može naći i na hrvatskom

Zbog nove popularnosti svoga romana iz 1978., 'The Stand', inače njegova najobimnijeg i vrlo cijenjenog, ali u nas neprevedenoga, čuveni se pisac horora Stephen King prije nekoliko dana oglasio na Twitteru.

'Ne, koronavirus NIJE kao 'The Stand'', napisao je. 'Nije ni blizu ozbiljan. Znatno ga je lakše preživjeti. Smirite se i poduzmite sve razumne mjere opreza.'

Roman 'The Stand' 1990-ih je ekraniziran, kao istoimena miniserija u režiji Micka Garrisa, a govori o smrtonosnom virusu koji pobije 95 posto populacije Amerike. U prvoj epizodi radnja u nekoliko gradova prati imune i njihovu umiruću okolinu te, prema kritičarima, vrlo efektno prikazuje crnilo, paniku, beznađe i strah. Trenutno CBS radi na novoj verziji serije 'The Stand', a, prema najavi, stiže krajem ove godine.

Kako piše The Wall Street Journal, Kingovu romanu 'The Stand' u prvih osam tjedana 2020. porasla je prodaja za 25 posto u odnosu na isti period 2019., dok je prodaja 'Postaje Jedanaest', hvaljenog znanstvenofantastičnog romana kanadske autorice Emily St. John Mandel, skočila za 50 posto. Knjigu, prema kojoj HBO snima seriju, kod nas je 2015. objavila nakladnička kuća Znanje, u prijevodu Zrinke Pavlić. Autorica se u ovom hororu bavi onime što je bilo nakon fikcijske pandemije svinjske gripe, koja je pokosila većinu stanovništva. U fokusu je Kirsten, glumica u Putujućoj simfoniji, trupi koja 15 godina poslije katastrofe po opustošenom svijetu izvodi predstave i koncerte s ciljem da se ljepota iz nekadašnjeg svijeta nikad ne zaboravi.

  • +11
  • +8

Koronavirus u Italiji

Izvor: EPA / Autor: CARLO COZZOLI

Temom novog virusa neki su čitatelji ovih dana toliko zaintrigirani da traže i naslove koji više i nisu u tisku, piše Wall Street Journal. Slučaj je to s jednom od najnovijih internetskih opsesija, trilerom iz 1981. 'Eyes of Darkness' (Oči tame) američkog autora Deana Koontza, u kojemu on spominje izmišljeni virus Wuhan-400 iz istog dijela Kine iz kojega je krenuo aktualni koronavirus. Nakon što su se razvile brojne teorije zavjera oko ove 'jezive slučajnosti', autorov agent opovrgnuo je bilo kakvu vezu romana s trenutnom epidemijom.

Drugi se pak čitatelji okreću veoma starim naslovima, poput 'The Last Man' (Posljednji čovjek) Mary Shelley iz 1826. Autorica čuvenog 'Frankensteina' u toj je svojoj manje poznatoj knjizi, s dosta autobiografskih elemenata, pisala o postapokaliptičnom svijetu u kojemu je kuga pobila većinu stanovništva. Kugom se u istoimenom romanu iz 1947. bavio Albert Camus, a knjizi je ovih dana također skočila popularnost. Za ovu kroniku o fiktivnoj epidemiji kuge, koja je 1940-ih zahvatila gradić Oran na alžirskoj obali, poznati je francuski književnik i filozof prekopao brojne medicinske priručnike i književna djela s opisima bolesti, a knjiga se, s obzirom na nošenje sa sveprisutnom opasnošću i tjeskobom ljudi u zatvorenom gradu, često tumači kao alegorija otporu nacističkoj okupaciji.

Zanimljiv književni prikaz globalne epidemije, prije svega njezinih posljedica, ponudila je i poznata kanadska spisateljica Margaret Atwood, autorica 'Sluškinjine priče'. U znanstvenofantastičnom romanu 'Godina potopa' iz 2009., koja je u nas objavljena 2016. (Lumen, prijevod Mate Maras), a dio je distopijske trilogije (uz 'Gazelu i Kosca' i 'Ludog Adama'), kraj svijeta donijela je pošast stvorena ljudskom rukom - bezvodni potop. Spomenuti virus pobio je, točnije rastopio većinu ljudi, a izgleda da su jedine preživjele Toby, koja je ostala zatvorena u wellness centru i tako izbjegla zarazu, te Ren, zatvorena u izolaciji u skupom seks-klubu. 'Margaret Atwood zna kako nam pokazati nas same, no njezino zrcalo ne služi samo za prikazivanje našeg života... 'Godina potopa' ne proriče budućnost, ali predstavlja jezivu mogućnost', kažu iz Lumena.

Margaret Atwood u knjizi 'Godina potopa' piše o postapokaliptičnom svijetu nakon virusa koji rastapa ljude

Margaret Atwood u knjizi 'Godina potopa' piše o postapokaliptičnom svijetu nakon virusa koji rastapa ljude

Izvor: Profimedia / Autor: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia

Kod nas prevedena, a vrlo zanimljiva je i 'Crna rupa' američkog strip crtača, scenarista, ilustratora i filmskog redatelja Charlesa Burnsa. Priča je smještena u predgrađe Seattlea, sredinom 1970-ih, u kojem se počela širiti tajanstvena mutacijska zaraza. Prenosi se spolnim odnosom kod tinejdžera i kao ishod ima suptilne ili pak strašne i odbojne deformacije.

'Dok pratimo živote nekoliko glavnih likova – neki klinci su zaraženi, neki nisu, a neki će tek biti – priča se ne razvija u očekivanu borbu protiv bolesti, osvještavanje ljudi ili čak napor za izlječenje. Umjesto toga postajemo svjedoci fascinantnog i jezivog portreta prirode otuđenja srednjoškolaca – divljaštva, okrutnosti, neprekidnog strahovanja i jada, čežnje za bijegom. I onda počinju ubojstva. Hipnotički lijepa koliko i zastrašujuća, 'Crna rupa' nadilazi žanr, hrabro istražujući specifično američke kulturne momente u stalnoj mijeni i mlade ljude koji su u njima zapeli – onda kad više baš i nije bilo kul biti hipi, a Bowie je još uvijek bio malo preneobičan. Da ne spominjemo izrastanje rogova i otpadanje kože...', navodi domaća Fibra u opisu ovog stripa koji je izvorno izlazio u nastavcima (njih 12) od 1995. do 2005. Fibra ga je na hrvatskom objavila 2009., a na njihovoj se stranici može naći 80 oglednih stranica.

Nezaobilazno djelo kad je u pitanju tema epidemije svakako je i 'Ogled o sljepoći' portugalskog nobelovca Josea Saramaga, jedna od njegovih najpoznatijih knjiga iz 1995. Hrvatski je prijevod dobila 1999. (Sysprint), a govori o naglom širenju epidemije sljepila, koje ne donosi mrak, nego neobičnu bjelinu, 'kao da vas je netko uronio u more mlijeka'. Kako se zaraza širi, tako se sve urušava, institucije, vlada, vojska, policija, sve gubi smisao, a čitatelj malo-pomalo doznaje i uči o tome kako se snaći u svijetu sljepila.

Sociologinja koja proučava strah Margie Kerr objasnila je zašto se ljudi u ovo vrijeme okreću raznovrsnoj literaturi na temu epidemija. 'To je pomalo kao da vježbate strah. Lakše se nositi sa zastrašujućim zombijima i tako se podsjećati na ono što se ipak neće dogoditi', kaže, dok se prema Esquireu ljudi djelima fikcije na temu apokalipsa i distopije okreću zato što ih zanima što bi sljedeće moglo doći.

'Fikcija nam ne daje mapu za to kako trebamo nastaviti dalje, ali može nas upozoriti na ono što ne bismo trebali činiti. Fatalistički roman Ling Ma iz 2018., 'Severance' ('Razdvajanje'), primjerice, u kojemu epidemija groznice Shen iz kineskog Shenzhena pretvara New York u grad zombija, u kojemu privatni zaštitari osiguravaju imovinu bogatih, samo je korak dalje od aviokompanije Southern Jet koja kupcima ovih dana govori: 'Izbjegnite koronavirus putujući privatno...' U knjizi 'Severance' maske za lice postaju novo normalno, a dizajnerske verzije, slične onima koje se već pojavljuju u stvarnom životu, način su da izrazite svoj ukus i to koliko novca imate', piše Esquire.

Ljudi se, osim fikciji, okreću publicistici pa je tako opet popularna 'Vruća zona' Richarda Prestona, inače jednog od poznatijih naslova na temu epidemija. Ovaj publicistički bestseler, za čije je prvo poglavlje spomenuti Stephen King rekao da je nešto najstrašnije što je pročitao u životu, objavljen je 1994., kod nas 1998. (Izvori), a govori o pojavi ebole na tlu SAD-a.

Preston je radio kao novinar za The New Yorker početkom devedesetih, kada su ga počele zanimati tajne virusa i epidemija. Saznao je tako za slučaj iz 1989., za epidemiju ebole u gradiću Restonu u blizini Washingtona. Rekonstruirao je događaje u članku iz 1992., objavljenom u The New Yorkeru, i potom proširio priču u romanu na kojemu je radio dvije godine, istražujući i razgovarajući s ključnim ljudima, poput pukovnice Nancy Jaax.

'Ebola je parazit koji uspijeva zbog ljubavi koja postoji među ljudima', rekao je Preston u jednom intervjuu, misleći na to da se širi kontaktom i ljudskim izlučevinama. U toj situaciji ljudska težnja, kao što je briga za oboljele, postala je glavni krivac za brzo širenje zaraze, posebno u Africi, u kojoj su medicinski i higijenski standardi na niskim razinama.

Prestonova 'Vruća zona' prošle godine dobila je i televizijsku adaptaciju, miniseriju National Geographica s Juliannom Margulies u ulozi Nancy Jaax.

Preston je prošle godine objavio i 'Crisis in the Red Zone', u kojoj tematizira epidemiju ebole 2013.-2014., a o svojim knjigama kaže da su na neki način utješne jer opisuju pobjedu nad virusom. 'Ljudska borba, napetost, strah, žrtva i borba s neljudskim neprijateljem te konačno preživljavanje - to su stvari koje su ljudima sada bliske', rekao je.

Još jedan publicistički hit na ovu temu svakako je 'Blijedi jahač' britanske znanstvene novinarke Laure Spinney iz 2017. o španjolskoj gripi, najtežoj pandemiji modernog doba, koja je u tri smrtonosna vala poharala svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920.

Spinney u 'Blijedom jahaču' kombinira priče preživjelih s najnovijim znanstvenim istraživanjima iz područja povijesti, medicine (virologije, epidemiologije i psihijatrije) i ekonomije te analizira razmjere katastrofe koju je španjolska gripa izazvala u svijetu. Pokazuje i da se posljedice ove pošasti, koja je zahvatila područja od Aljaske i Brazila preko Kine, Irana i Španjolske do Južne i Sjeverne Amerike i Rusije – a nije zaobišla ni Hrvatsku, osjećaju još i danas u svim sferama ljudskog života. Knjiga je kod nas izašla prošle godine u izdanju V.B.Z.-a i u prijevodu Petra Vujačića.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: V.B.Z.

Španjolska gripa, navode iz V.B.Z.-a u opisu 'Blijedog jahača', 'zarazila je trećinu svjetskog stanovništva i pritom nije birala žrtve: od siromašnih useljenika u New Yorku preko španjolskoga kralja Alfonsa XIII., književnika Franza Kafke, indijskog narodnog vođe Mahatme Gandhija do američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona.

Iako je odnijela između pedeset i sto milijuna ljudskih života, možda više nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno, u našoj su kolektivnoj svijesti pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat sjedinjeni događaji pa se tako taj kolosalni gubitak ljudskih života uzrokovan epidemijom pripisuje Prvom svjetskom ratu.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!