hrvatski muzej arhitekture

HAZU objavio mapu s projektima kinetičke arhitekture Andrije Mutnjakovića

  • Autor: D. Su.
  • Zadnja izmjena 22.07.2021 09:59
  • Objavljeno 22.07.2021 u 09:59
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u sklopu svoje edicije Arhitektonika objavio je mapu s karakterističnim projektima kinetičke arhitekture istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Andrije Mutnjakovića. Mapa pod nazivom Kinetic architecture 1964-1990 objavljena je na engleskom jeziku u 50 numeriranih i potpisanih primjeraka, a namijenjena je akademijama, fakultetima, muzejima i galerijama s ciljem aktualnog uključenja u istraživanja kinetičke arhitekture

Projekti kinetičke arhitekture prikazani u mapi dio su eksperimentalnih istraživanja akademika Mutnjakovića koja je sabrao u knjizi Andrija Mutnjaković Kinetička arhitektura / Kinetic Architecture iz 1995. Knjiga je stekla međunarodno priznanje uvrštavanjem u leksikon Oxford Dictionary of Architecture 2016., gdje je navedena kao literatura za pojam Kinetic architecture, priopćili su iz HAZU.

Iz te su knjige za ovu mapu izabrana četiri karakteristična Mutnjakovićeva kinetička projekta (stambene vile u Hollywoodu i Reggio Emiliji, crkva svetog Petra u Splitu i paviljon u Veneciji), nastala u razdoblju od 1964. do 1990.

Andrija Mutnjaković, Velimir Neidhardt

Andrija Mutnjaković, Velimir Neidhardt

Izvor: Promo fotografije / Autor: HAZU

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u svom je uvodu napisao da je aktualna i propulzivna tema kinetike u arhitekturi relevantan i poticajan segment višeslojnih globalnih razmišljanja o razvitku arhitektonike. 

'Kinetika Mutnjakovićevih projekta je strojno dinamična: pokreću se svi segmenti kuće i stvaraju mnogoznačne kompozicije. Kuća umjesto fiksne građevinske konfiguracije poprima mobilne strojne konfiguracije. Te konfiguracije nisu više tehnološki fiksirane, već njihovo strojno ustrojstvo omogućava nebrojne varijabilnosti formi kuće, izazivane voljom i komandom čovjeka. Kuća umjesto fiksne građevinske konfiguracije poprima mobilnu konfiguraciju stroja. Kuća postaje stroj. Strojem upravljaju komande čovjeka, pa je time uspostavljena direktna komunikacija kuća-čovjek. Ugrađeni senzori osjetljivi na atmosferilije omogućavaju direktnu komunikaciju kuće sa prirodom. Kuća/stroj-priroda-čovjek uspostavili su aktivni i atraktivni suživot. Priloženi projekti dokazuju tehnološku realnost kinetičke arhitekture, ilustriraju mogućnosti kreativnih interpretacija te usmjeravaju istraživanja progresivne arhitektonike', napisao je, uz ostalo,  u svom uvodu Velimir Neidhardt.

 'Erudit, istraživač prošlosti arhitekture, povjesničar u dubini intrinzičnosti svojih stvaralačkih razmišljanja o arhitekturi fantastične realnosti, Mutnjaković u trenutku sadašnjosti povezuje prošlost s utopijskom budućnosti, temeljenoj na tehnološkom napretku i umjetnoj inteligenciji“, istaknuo je u recenziji akademik Branko Kincl.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!