kinoportal

Filmske junakinje za Dan žena i nadalje: od Frankensteinove 'Nevjeste!' do maloljetnih trudnica

08.03.2026 u 19:23

Bionic
Reading

Iako se čini da je pokret za promicanje prava žena u društvu i politici, barem u najširem spektru demokracija, u posljednjih stotinjak godina ostvario epohalne pomake u smjeru rodne ravnopravnosti, mnogo toga upućuje na postojanost – neravnopravnosti. Potvrđuju to i filmovi različitih žanrova koji suptilno govore o borbi za prava više od polovice čovječanstva. U jednom od njih, 'Nevjesti!', s favoritkinjom za Oscara Jessie Buckley nastupa i hrvatski glumac Zlatko Burić

"Gdje ti je odvažnost, djevojko? Gdje ti je gnjev? Mislila sam da si čudovište…" Kaže to u filmu Nevjesta! autorica jednog od najpoznatijih romana svjetske književnosti kada su posrijedi – čudovišta. Riječ je o engleskoj spisateljici Mary Shelley (1797.-1851.), čiji je literarni klasik Frankenstein ili moderni Prometej iz 1818. u nepunih pola godine dobio dvije ambiciozno zamišljene i producirane ekranizacije. Ona prva, Frankenstein u režiji meksičkog sineasta Guillerma del Tora, predstojeću 98. dodjelu Oscara dočekuje s ukupno devet nominacija, uključujući kategoriju najboljeg filma, dok je Nevjesta! upravo stigla i u hrvatska kina, i to kao izvedenica izvorne priče te filma Frankensteinova nevjesta britanskog redatelja hollywoodske karijere Jamesa Whalea.

Nevjestu! je kao svoje drugo redateljsko djelo realizirala američka glumica Maggie Gyllenhaal, koja je iza kamera vrlo uspješno debitirala dramom Mračna kći iz 2021., adaptacijom istoimenog romana Elene Ferrante. Za svoj je scenarij prema tom književnom predlošku ova etablirana glumica dobila nominaciju za Oscara, pridodavši je onoj ranijoj u kategoriji najbolje sporedne ženske uloge za film Crazy Heart.

Kada su započele pripreme za njezin novi redateljski projekt, utemeljen na liku družice čudovišta doktora Frankensteina s nizom poznatih glumačkih imena u pojedinim ulogama, film je već u prvim mjesecima 2026. proglašen mogućim umjetničkim događajem. Pritom je redateljica i scenaristica svoj rad oslonila ne samo na baštinu Mary Shelley i njezin lik, nego i na Whaleov klasik, nastao kao nastavak redateljeve ekranizacije Frankensteina iz 1931., u kojoj je čudovište koje ustaje iz mrtvih utjelovio nezaboravni Boris Karloff.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Mit u feminističkom ključu

Frankensteinova nevjesta godinama je stjecala kultni status te reputaciju jednoga od ponajboljih nastavaka u povijesti kinematografije, u kojem je redateljeva sunarodnjakinja Elsa Lanchester zablistala kao naslovna junakinja uz ponovno angažiranog Borisa Karloffa, dok je njezina frizura – bujna crna kosa sa sijedim pramenom – postala zaštitni znak lika. U Nevjesti! taj je znak zamijenjen tamnim biljegom na obrazu središnje (anti)junakinje kao simbolom njezina povratka u život nakon smrti i ekshumacije.

I na taj je način autorica filma posvetila svoje djelo radovima koji su je nadahnuli, pa su upravo te posredne i neposredne poveznice s književnim i filmskim uzorom možda i njegovi ponajbolji segmenti. Unatoč izvornicima koje koristi, njihovoj dubokoj ukorijenjenosti u popularnoj kulturi, vlastitoj ambicioznosti u interpretaciji priče o Frankensteinu te zadivljujućem izboru glumačke ekipe, Maggie Gyllenhaal u Nevjesti! nikako ne uspijeva uspostaviti čvrst dramski luk s jasno profiliranim likovima. Film je u konačnici vizualno i narativno prilično kaotičan pokušaj slaganja cjeline koja bi istodobno trebala biti ekscentrično zabavna i društveno relevantna. I dok potonje još kako-tako funkcionira – jer Ida kao Nevjesta postaje netipična predvodnica borbe za prava žena u prijeratnom Chicagu (uključujući odbijanje da joj uz ime Nevjesta stoji i ono 'Frankensteinova') – onomu prvom nedostaje šarma, strukture i pravog ritma.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

U podjeli i naše gore list

Autorica je filma radnju znalački smjestila u 1936. godinu, i kao referencu na desetljeće u kojem su snimljeni spomenuti klasici Jamesa Whalea, i kao vrijeme u kojem su različite krize – ekonomske, političke i društvene – generirale potrebu za korjenitim promjenama koje će uskoro kulminirati novim svjetskim ratom te temeljitom preobrazbom svijeta nakon njega. U kriminalom impregniranom Chicagu Ida se sukobi s tamošnjim mafijaškim šefom Lupinom te nesretnim stjecajem okolnosti izgubi život padom sa stepenica. Istodobno, čudovište dr. Frankensteina, zvano Frank, koje je poživjelo više od stoljeća, zatraži od genijalne doktorice Euphronious da mu pronađe partnericu istovjetnu njemu, jer je jedino što ga ubija – usamljenost.

Kada njih dvoje uspiju oživjeti Idu, Frank će u njoj dobiti ne samo suputnicu nego i predvodnicu zajedničke borbe protiv sprege zločina i politike u gradu u kojem zloglasni Lupino stoji iza niza umorstava žena koje je koristio u svojim poslovima. Kako i Ida i Frank iza sebe ostavljaju krvave tragove, u sve će se uključiti policija na čelu s detektivom Wilesom i njegovom pomoćnicom Myrnom... Zaplet ovakvog slijeda zasigurno je puno bolje djelovao kao scenarij, jer u njemu ima ponešto i od stvarne sudbine američkog odmetničkog para koji su činili Bonnie Parker i Clyde Barrow, ubijenih u zasjedi 1934., pa je Nevjesta! u biti kompilacija više motiva. Međutim, redateljica neprestano traži ravnotežu između fantastične priče, naturalističkog pristupa, društvene angažiranosti i posvećenosti svakome od članova glumačke ekipe.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Na čelu glumačke ekipe je aktualna favoritkinja za Oscara za glavnu žensku ulogu u Hamnetu, Jessie Buckley, koja grčevito izvlači sve iz svoga teksta, ostavljajući dobar dojam unatoč nenamjernoj karikaturalizaciji lika. Franka podjednako uvjerljivo utjelovljuje Christian Bale, a uz Penélope Cruz kao Myrnu u filmu se pojavljuju i redateljičin suprug Peter Sarsgaard kao detektiv Wiles, njezin brat Jake Gyllenhaal kao glumac Ronnie Reed, čijim je filmovima opčinjen središnji par, Annette Bening kao doktorica Euphronious te Osječanin svjetske karijere Zlatko Burić kao mafijaš Lupino u još jednoj dojmljivoj epizodi.

Belgija kao zemlja trećeg svijeta

I dok Maggie Gyllenhaal još uvijek traži i autorski pristup i najbolja redateljska rješenja, druga dva filma sa snažnim ženskim likovima u borbi za svoj integritet, koja se ove zime prikazuju u domaćim kinima, djela su iskusnih sineasta s višedesetljetnim radom iza kamera. Nagrađeni prošle godine na 78. festivalu u Cannesu za najbolji scenarij za recentnu dramu Mlade majke, belgijski filmaši, braća Jean-Pierre Dardenne i Luc Dardenne, u njoj nastavljaju portretirati ljude u osobito zahtjevnim socijalnim i obiteljskim okolnostima, najviše se približivši u svojim cijenjenim karijerama dokumentarističkom ugođaju igranih ostvarenja.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Nakon što su postali rijetki autori koji su u Cannesu dvaput osvojili glavnu festivalsku nagradu Zlatnu palmu (Rosetta, Dijete), braća Dardenne ponovno su dobila visoke ocjene za ovaj istodobno kolektivni i individualni portret mladih i maloljetnih trudnica, od kojih svaka donosi drukčiju odluku o djetetu, računajući pritom na podršku Centra za skrb mladih majki u Liègeu.

Naviknuvši gledatelje na to da ih njihova kamera (snimatelj je i u Mladim majkama dugogodišnji suradnik braće Dardenne Benoît Dervaux) pretvara u svojevrsne sudionike priča koje ekraniziraju, redatelji paralelno prikazuju nekoliko djevojaka odreda teških uvjeta života, čija je trudnoća prijelomnica u njihovoj svakodnevici i planovima: Ariene planira dati dijete posvojiteljima, Perla nema podršku svog partnera, Julie se bori s ovisnošću, Jessica dvoji može li se uopće ostvariti kao majka… Efektno spojivši njihove odnose prema vlastitim trudnoćama i kasnijim situacijama s položajem najmlađih roditelja koji su i sami još djeca, redatelji i scenaristi sugestivno uvlače publiku u proces donošenja ključnih odluka o vlastitom životu i životu svog djeteta. Iako je riječ o jednoj od najrazvijenijih europskih zemalja, Belgija u filmu djeluje kao zemlja nekog drugog svijeta u kojoj socijalna deprivilegiranost određuje smjer života.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Ustrajavanju na realističnosti priče pridonose i izvrsne mlade, uglavnom neafirmirane glumice Janaïna Halloy Fokan, Lucie Laruelle, Elsa Houben, Babette Verbeek i Samia Hilmi. Njihove junakinje, iz pozicije borbe za vlastito pravo na presudne životne odluke, postupno postaju borkinje za ista ta prava mladih žena u stvarnim životnim situacijama, pri čemu autori filma to čine na decentan, ali čvrst način. Uz priznanje Ekumenskoga ocjenjivačkog suda na festivalu u Cannesu, film je bio i ovogodišnji belgijski kandidat za Oscara u kategoriji najboljega međunarodnog filma.

Tko je zapravo čudovište?

Napokon, još jedan filmski rad koji ističe borbu za prava žena, ovoga puta u poslovnom okruženju, jest akcijski triler s elementima horora Poziv u pomoć. Režirao ga je majstor žanra, Amerikanac Sam Raimi (Zla smrt, Odvuci me u pakao), koji se kasnije proslavio i ekranizacijama priča o superjunacima (Spider-Man, Doktor Strange u Multiverzumu ludila), a sve je to iskustvo iskoristio i u aktualnom radu.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

U njemu glavna junakinja, briljantna analitičarka Linda Liddle, nakon šikaniranja novog šefa Bradleyja Prestona koji joj onemogući napredovanje, s njim zamjenjuje odnos moći kada ih zrakoplovna nesreća izolira na pustom otoku. Ljubiteljica reality-showa Survivor, Linda tek tada može pokazati što sve zna i može, uz čovjeka za kojega nije sigurna je li joj uopće počeo vjerovati... U glavnim su ulogama Rachel McAdams (Spotlight) i Dylan O’Brien (serijal Labirint). Bridak, zabavan i dinamičan, film potvrđuje Raimijevu reputaciju autora uspješnog spoja vizualnog i kontekstualnog, uz pravi omjer različitih emocija koje generira jedan ovakav projekt, i to uz pitanje: tko je pravo čudovište?