Prošle godine, nakon što je prvi put izašao iz klupskog okvira i preselio se u javni gradski prostor, koncertni program Žarište, platforma Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture posvećena suvremenoj autorskoj glazbi, u dva je open-air izdanja na Trgu Marka Marulića privukao tisuće posjetitelja, potvrdivši da zagrebačka publika ima snažan interes za nezavisnu domaću i regionalnu glazbenu scenu. Ove godine Žarište nastavlja razvijati taj program u novom formatu: proljetna sezona pretvara se u dvomjesečnu turneju zagrebačkim klubovima koja će tijekom ožujka i travnja okupiti dvadesetak kantautora i bendova suvremene autorske produkcije.

Turneja počinje 14. i 15. ožujka s dva uzastopna koncerta Klinike Denisa Kataneca u klubu Katran, gdje će se održati i najveći broj koncerata, a nastavlja se u Vintage Industrial Baru, Tvornici kulture i Močvari. Pokrenuto kao platforma za predstavljanje domaćih i regionalnih autora izvan glavnih medijskih tokova, Žarište ove godine donosi presjek aktualne autorske produkcije: od kantautorskih i indie izraza, preko alternativnog rocka i eksperimentalnog popa, do žanrovski otvorenih bendova, kolektiva i orkestralnih formata. Među izvođačima su i Folkestra, Oxajo, Goran Glad, Sacher, Mimika Orchestra, Marisol, Pendrek, Idu Hobiti, Dina Jashari, Dimitrije Dimitrijević, Ika, ZHIVA i drugi.

O programu, njegovu konceptu i daljnjem razvoju platforme, te ulozi Žarišta u trenutku kada je klupska infrastruktura sve krhkija, popričali smo s njezinim izbornikom, glazbenim selektorom i dugogodišnjim akterom zagrebačke klupske scene Lukom Zadrom.

Žarište je u dvije godine naraslo od klupskog ciklusa do dvomjesečne turneje kroz četiri gradska prostora. Kao izbornik programa, kako danas definirate njegovu temeljnu ideju i što vam je bilo najvažnije pri oblikovanju ovogodišnjeg programa?

Ideja Žarišta je od početka ostala ista: podržati kvalitetne izvođače i umjetnike koji se bave suvremenom autorskom glazbom, a koji nisu nužno medijski zastupljeni ili poznati široj javnosti. Smatramo da postoji puno takvih jer je glazbena scena Zagreba, ali i cijele regije, izuzetno bogata, pa želimo napraviti sve što možemo da im damo podršku. Program je izgrađen kao platforma koja domaćim glazbenim autorima pruža profesionalne uvjete za nastup, a sufinancira ga Grada Zagreb kao dio šireg plana kulturnog i društvenog razvoja grada.

Ove smo se godine odlučili za format "proljetne turneje" kroz različite zagrebačke klubove jer smo primijetili da velik broj izvođača upravo u tom razdoblju želi nastupiti u Zagrebu. Neki se pojavljuju prvi put kod nas, neki nisu jako dugo nastupali, a dio izvođača na Žarištu će promovirati svoja nova diskografska izdanja, čemu se posebno veselimo. Od početka nam je važna žanrovska raznolikost, i drago nam je da ćemo ju prezentirati kroz ovogodišnji program te pokazati kroz svojevrsni presjek aktualne scene da trenutačno postoje jako interesantni izvođači koji zaslužuju više pažnje nego što možda dobivaju.

Program obuhvaća širok spektar – od kantautorskog izraza i indie-popa do hip-hopa i orkestralnih jazz-world projekata, a ističu se i nastupi koji nose posebnu težinu, poput povratka Folkestre nakon deset godina ili dvostrukog otvorenja s Klinikom Denisa Kataneca. Što biste iz tog dijela programa izdvojili kao "obaveznu lektiru" za publiku?

Definitivno izdvajamo i preporučamo dvostruko otvorenje uz Kliniku Denisa Kataneca, jer su on jedan od najbitnijih izvođača na alternativnoj glazbenoj sceni u zadnjih deset godina, a također su i jedan od najboljih live izvođača koji na koncertu uspijeva probuditi čitav spektar emocija. Istaknuli bismo i koncert Folkestre, koja se doista rijetko pokazuje uživo, a okuplja izuzetno talentirane glazbenike čiji se nastupi uvijek odvijaju na tankoj liniji između opasnog jazz koncerta i svojevrsnog stand up showa. Zapravo, svaki koncert u sklopu turneje vrijedan je isticanja, svaki iz nekog svojeg razloga. Posebno nas, međutim, vesele promocije novih albuma jer su najbolji pokazatelji da je scena živa i da diše punim plućima. U sklopu Žarište turneje svoje nove albume promovirat će Dina Jashari, Goran Glad, Ika, Oxajo i marisol.

S obzirom na to da ste godinama pratili razvoj bendova i radili kao booker, kako danas gledate na stanje klupske infrastrukture na kojoj se autorska scena nekada organski gradila? Koliko u takvom kontekstu platforme poput Žarišta postaju važne za razvoj izvođača i predstavljanje novih materijala – i koje biste albume iz ovog proljetnog ciklusa posebno izdvojili?

Žarište, kao i slične platforme kojima je cilj doprinijeti razvoju glazbene scene, upravo i nastaju zbog manjka klubova poput KSET-a ili KCM-a, gdje se scena nekada organski gradila i razvijala. Smatram da su takve platforme danas brlo važne jer raznim izvođačima daju priliku da možda prvi put nastupe u Zagrebu, predstave svoju glazbu, pronađu publiku i sličnomišljenike, te upoznaju kolege sa scene. Srećom, imamo taj privilegij da imamo podršku Grada, pa smo u mogućnosti izvođačima osigurati kvalitetne produkcijske i promocijske uvjete. Vjerujem da se Žarište kroz ove dvije godine profiliralo kao prepoznatljiv brend i da smo postavili dobre temelje za budućnost, uz publiku čije smo povjerenje uspjeli steći. Željno iščekujemo albume Oxaja i Ike, koji još nisu objavljeni – naravno, bit će prije njihovih nastupa – a do tad slušamo albume Rastenija bez koren Dine Jashari, Izuzetan život novog benda Goran Glad i Riječi od šećera benda marisol.

Na turneji sudjeluju brojni regionalni izvođači. Koliko je za viziju Žarišta bitno to brisanje granica i sustavno povezivanje domaće scene s umjetnicima iz regije?

To je bitan faktor u viziji Žarišta. Oduvijek smatramo da je povezivanje izvođača ključno za razvoj scene, bez obzira na geolokacijsku razinu – kroz povezivanje razmjenjuju se iskustva, ideje i perspektive, a sve to postaje još bogatije kada se susreću individualci ili scene s kojima inače imamo manje dodirnih točaka. Scena kao širi regionalni organizam, naravno, ima svoje epicentre u velikim gradovima koji se sastoje od raznih podscena. No fragmentiranost, iz našeg iskustva, može samo predstavljati prepreku u razvoju tog organizma. Ovogodišnji mozaik gradio se intuitivno i na temelju osluškivanja potreba scene, ali i publike. Vodili smo se idejom da kroz presjek aktualnih izvođača dočaramo trenutak, odnosno ovaj period u vremenu glazbene scene koja sve više buja.

Turneja završava početkom svibnja u Katranu s imenima kao što su Petar Martić i ZHIVA a najavljeno je i novo Open Air izdanje za kraj svibnja. Što već sada možete otkriti o tim završnim događajima i kako se open-air format uklapa u dugoročnu viziju Žarišta i strategiju Ustanove Novi prostori kulture?

Točnije, turneja završava s koncertom 9. svibnja koji još nismo službeno najavili, no, evo, možemo dati ekskluzivu: za kraj turneje pripremamo koncert beogradskog umjetnika Dzipsiija, koji će predstaviti svoj debitantski album, a kao predgrupa će nastupiti ETHER, koja nas je oduševila na zimskom izdanju Žarište Open Aira prošle godine. Možemo otkriti da će se novo Žarište Open Air izdanje održati 30. svibnja, za vikend kada se slavi Dan Grada Zagreba, na istoj lokaciji kao i prošle godine – na Trgu Marka Marulića, ispred Hrvatskog državnog arhiva. Line up je već dogovoren, a s najavama krećemo sredinom travnja.

Prošlogodišnje prvo izdanje Žarište Open Aira, na kojem se okupilo preko pet tisuća ljudi, pokazalo nam je koliko su Gradu i njegovim stanovnicima potrebni ovakvi kulturno-umjetnički događaji. Bilo je zaista posebno ostvariti takvu posjećenost i uspjeh, s izvođačima čiji je izraz alternativniji od onoga na koji je publika inače navikla. Žarište je, u kojem god formatu – a osobito u open air izdanju – jedan od temelja strategije ustanove Novi prostori kulture. Kroz taj projekt, kao i kroz druge programe koje razvijamo, nastojimo kulturu širiti gradom na različite, inovativne načine.