Najnovije istraživanje o čitalačkim navikama u Hrvatskoj, provedeno u ožujku 2026. godine i predstavljeno u četvrtak, 23. travnja, na svečanom otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, donosi optimistične vijesti za domaće nakladništvo: nakon razdoblja stagnacije, zabilježen je značajan porast čitanosti, čime se interes za pisanu riječ vratio na razine zabilježene tijekom 2020. i 2021. godine.

U proteklih godinu dana, 44 posto građana Hrvatske pročitalo je barem jednu knjigu, što je znatan skok u odnosu na 2025. godinu kada je taj postotak iznosio tek 37 posto. Trendu najviše pridonose žene, čiji je udio u čitalačkoj publici u protekloj godini porastao na 51 posto, dok se većina čitatelja i dalje zadržava na jednoj pročitanoj knjizi godišnje.

Istraživanje koje je za potrebe manifestacije Noć knjige od 1. do 25. ožujka 2026. provela agencija Karika koja nedostaje na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika pokazuje također da je u protekla tri mjeseca svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu, ukazujući na stabilnost tržišta unatoč ekonomskim izazovima.

Kupujemo više nego što posuđujemo

Iako se "financijski razlozi" navode kao jedan od motiva za nekupovanje, oni nisu prevladavajući: trend u kojem je kupnja knjiga češća od posudbe u knjižnicama nastavio se i u 2026. godini. Trenutačno 46 posto čitatelja do knjiga dolazi kupovinom, dok ih 40 posto koristi usluge knjižnica. Kupnji su najsklonije osobe u dobi od 26 do 35 godina (65 %), visokoobrazovani građani (59 %) te oni s najvišim primanjima (60 %).

Zanimljivo je da posudba od prijatelja nastavlja padati, dok broj knjiga koje dobivamo na poklon ostaje stabilan već godinama. Iako je manjak interesa i dalje glavni razlog zbog kojeg građani ne kupuju knjige, ohrabruje podatak da broj onih koji knjige ne kupuju zbog nezainteresiranosti kontinuirano pada – s ranijih 61 posto na sadašnjih 49 posto – iako je nedostatak interesa i dalje najčešći razlog zaobilaženja knjižara, posebno kod muškog dijela populacije (61 %) i mladih u dobi od 26 do 35 godina (66 %).

Što čitamo i gdje kupujemo?

Beletristika je i dalje najčitanija vrsta literature, iako se njezina popularnost nije značajnije mijenjala zadnjih pet godina. U ovom žanru i dalje dominiraju žene (66 %) te osobe s višim mjesečnim primanjima (64 %). S druge strane, publicistika privlači otprilike trećinu populacije, a njezinu vjernu publiku čine prvenstveno muškarci (43 %) te osobe starije od 56 godina (44 %).

Kod stručne literature bilježi se kontinuirani pad čitanosti, koja je s 31 posto u 2023. godini pala na trenutačnih 24 posto u ukupnoj populaciji, no taj je segment i dalje visoko pozicioniran među visokoobrazovanim građanima (33 %). S druge strane, u segmentu prodaje zabilježen je značajan skok kupovine dječje književnosti (s 24 % na 33 %) i priručnika (sa 16 % na 20 %).

Iako su knjižare i dalje glavno mjesto susreta s knjigom, njihova dominacija blago slabi – s prošlogodišnjih 55 posto udio kupovine u fizičkim poslovnicama pao je na 49 posto. Posebno su im vjerni stanovnici Zagreba (55 %) i Dalmacije (56 %), dok s druge strane internetska trgovina bilježi stabilan rast i sada doseže 26 %. Online kupnji najviše su sklone osobe mlađe od 45 godina, a svaki četvrti građanin smatra internet najučinkovitijim načinom za nabavu novih naslova. Istovremeno, kiosci ostaju specifičan kanal prodaje, zanimljiv prvenstveno populaciji starijoj od 65 godina.

Internet i književne manifestacije kao poticaj

Digitalna transformacija vidljiva je i u samim čitalačkim navikama a internet se sve više profilira kao saveznik, a ne neprijatelj čitanja: čitanje sadržaja na internetu u stalnom je porastu te danas 77 posto populacije čita online sadržaje, primarno dnevne novine (55 %) te portale i blogove (36 %). Zanimljivo je da se povećao udio onih koji smatraju da im digitalni sadržaji ne oduzimaju vrijeme za čitanje knjiga, te svaki četvrti građanin smatra internet najučinkovitijim načinom za nabavu knjiga.

Manifestacije poput Noći knjige ili Mjeseca hrvatske knjige sve su snažniji motivatori – njihova moć poticanja na čitanje porasla je na 23 posto građana koji su upravo posredstvom takvih akcija potaknuti na čitanje. Poseban uspjeh postigla je akcija "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci", provedena u okviru Nacionalnog programa Ministarstva kulture i medija Rođeni za čitanje od 15. do 29. siječnja, koja je motivirala svakog petog roditelja na čitanje djeci, a najsnažniji odjek imala je kod roditelja djece do šest godina starosti.

Unatoč modernim trendovima, knjižnice ostaju stup čitalačke kulture. Iako broj članova stagnira na 23 posto, zadovoljstvo korisnika je u značajnom porastu. Čak 76 posto članova izjavljuje da knjižnice u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe, a 73 posto ispitanika ističe kako u njima uspijeva pronaći upravo one naslove koje traži, što je jasan indikator rasta kvalitete knjižničnih usluga u odnosu na prethodnu godinu.

Petnaesta Noć knjige održava se u četvrtak, 23. travnja, u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, a uključuje gotovo tisuću programa u više od 266 mjesta diljem Hrvatske. Organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Moderna vremena – portal za knjigu i kulturu čitanja, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara.