Slučajno otkriće u londonskoj arhivi omogućilo je profesorici da točno odredi lokaciju doma Williama Shakespearea u Londonu. Plan iz 17. stoljeća otkriva i izgled te okruženje kuće najpoznatijeg dramatičara u povijesti, a ovo otkriće ne samo da donosi njegovu adresu, nego i mijenja uvriježenu sliku o njegovim posljednjim godinama života
Iako je već ranije bilo poznato to da je William Shakespeare posjedovao kuću u četvrti Blackfriars, unutar nekadašnjeg dominikanskog samostana iz 13. stoljeća, njezina lokacija do sada nije bila utvrđena.
Do prekretnice je došlo kada je Lucy Munro, profesorica s londonskog King's Collegea, tijekom istraživanja kazališta naišla na plan tog područja iz 1668. godine u londonskim arhivima. 'Bilo je to zaista ugodno iznenađenje', rekla je Munro. Objasnila je da je usporedbom tog plana s postojećim opisima shvatila da je pronašla konačan dokaz o lokaciji i izgledu kuće.
vezane vijesti
Shakespeareova kuća bila je u obliku slova L, pri čemu se njezin dio prostirao iznad ulazne kule u gradske zidine, otkrila je Munro. Plan otkriva i detalje o okolini: u neposrednoj blizini nalazila se gostionica Sign of the Cock Tavern. 'Njegova kuća nije bila ogromna, ali je bila prilično prostrana', rekla je Munro za CNN, objašnjavajući da je u jednom trenutku bila dovoljno velika da se podijeli na dvije stambene jedinice.
Kada je Shakespeare kupio tu nekretninu 1613. godine, Blackfriars je bio ugledan dio grada, iako je s vremenom postajao društveno raznolikiji. Ovo otkriće dovodi u pitanje tezu da se Shakespeare nakon požara u kazalištu Globe iste godine povukao iz Londona i vratio u Stratford-upon-Avon.
'Ljudi pretpostavljaju da se povukao poslije požara, ali znamo da je i nakon toga nastavio pisati', istaknula je Munro, podsjećajući na njegovu suradnju s Johnom Fletcherom na drami 'Dva plemenita rođaka'.
'Što se tiče kuće, da je kupovao isključivo radi ulaganja, mogao je odabrati mnogo drugih dijelova Londona', rekla je, dodajući: 'Činjenica da je kupio kuću u Blackfriarsu, svega nekoliko minuta hoda od kazališta Globe, ukazuje na to da je i dalje bio duboko uključen u njega.'
Takva interpretacija mijenja sliku Shakespearea kao povučenog genija. 'On nije izolirani pisac na tavanu. Bio je suradnik, suvlasnik kazališta i aktivan sudionik londonskog kulturnog života', naglasila je te zaključila:
'Često se misli da je o njegovu životu već sve istraženo, ali očito još uvijek postoje dijelovi slagalice koji čekaju da budu otkriveni.'
Njezino istraživanje bit će objavljeno u časopisu Times Literary Supplement, a već sada izaziva veliko zanimanje u akademskim krugovima.
