NA ZFF-U

'Dva Berlina − Filmom preko zida', program koji podsjeća na prijelomni povijesni događaj

  • Autor: G.R./Hina
  • Zadnja izmjena 09.11.2019 13:55
  • Objavljeno 09.11.2019 u 13:55
Berlinski zid

Berlinski zid

Izvor: Profimedia / Autor: akg-images / Lothar M. Peter / AKG / Profimedia

U subotu se u cijelom svijetu obilježava dan kada su, prije 30 godina Berlinčani samoinicijativno počeli rušiti zid koji je dijelio taj grad na dva dijela, a velikoj obljetnici se pridružuje i Zagreb Film Festival, s programom 'Dva Berlina − Filmom preko zida' koji će podsjetiti na taj prijelomni povijesni događaj.

'U doba kada diljem Europe niču zidovi ograde i bodljikave žice, uz sve prisutniji elektronski nadzor, vrijedi se prisjetiti nekih drugih vremena kada se činilo da je drukčija budućnost moguća', ustvrdila je Dina Pokrajac, selektorica programa i voditeljica Dokukina KIC, u kojemu će se prikazati pet filmova iz različitih razdoblja na tu temu.

Po njezinim riječima, nekadašnji simbol Hladnog rata možda se transformirao u globalnu turističku atrakciju, no usred migrantske krize fantazije o nekom budućem europskom zidu prisutne su više nego ikad, a ekonomija ne namjerava onemogućiti njegovu izgradnju.

Restart i Dokukino u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien i Zagreb Film Festivalom, napravili su obljetnički program s presjekom dokumentaraca koji iz različitih aspekata tematiziraju povijesni i simbolični značaj Berlinskog zida.

Program otvara film 'Pogledajte ovaj grad' iz 1962. Karla Gassa, jednog od najproduktivnijih propagandista DDR-a koji je snimio više od 120 filmova i producirao gotovo sve DEFA-ine dokumentarce.

Autentične arhivske snimke i filmske žurnale koristio je u tom filmu kako bi opravdao podizanje Berlinskog zida 13. kolovoza 1961. pa se Zapadni Berlin tog doba predstavlja kao fronta neofašizma, terorizma i neokolonijalizma protiv kojeg miroljubivi građani Istočnog Berlina moraju poduzeti drastične mjere.

Pokrajac kaže kako taj izrazito modernistički propagandni komad predstavlja alternativnu povijest Berlina nakon Drugoga svjetskog rata, u provokativnoj, ali nadasve informativnoj vremenskoj kapsuli koja nas vraća u hladnoratovsku eru.

Također u subotu prikazuje se 'poetično i enigmatično remek-djelo' disidentskog umjetnika Jürgena Böttchera "Zid" iz 1990., koje kontemplira povijesni i simbolični značaj Berlinskog zida.

Kamera podjednako hvata ključne i naizgled banalne trenutke tijekom posljednjih dana zloglasne fortifikacije i njezina razaranja. Ispred razrušenog zida izmjenjuju se bageri, mediji, znatiželjni turisti i mase, oslikavajući "dušu" grada u tom burnom povijesnom trenutku, ali i najavljujući njegovu preobrazbu iz simbola Hladnog rata u globalnu turističku atrakciju i kuriozitet.

Uoči tog filma prikazat će se kratkometražna 'Berlinska balada', koju je nekoliko mjeseci nakon pada Berlinskog zida, tijekom federalnih izbora u Njemačkoj 1990. snimio Chris Marker za televiziju. U tom je filmu gradske slike suprotstavio svjedočanstvima disidentskih umjetnika, među kojima je i Jürgen Böttcher.

U nedjelju slijedi glazbeni dokumentarac 'B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina (1979-1989)', koji su režirali Jörg A. Hoppe, Heiko Lange i Klaus Maeck.

Ta 'oda gradu koji više ne postoji, muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do Love Paradea' prati glazbenu scenu u Zapadnom Berlinu tijekom osamdesetih, njezine supkulture, umjetnike i članove komuna, skvotere i sve vrste hedonista.

Prožet je neobjavljenim televizijskim i filmskim materijalima, fotografijama i originalnim intervjuima, napravljenima u tom "kulturnom međuprostoru u kojemu se sve doimalo mogućim', a koji je slličio filmu B-kategorije 'jeftin i kičast, tjeskoban i ambiciozan, napušen i mamuran – i nevjerojatno poseban'.

U filmu sudjeluju Blixa Bargeld, Nick Cave, New Order, Klaus Schulze, a pripovjedač je mančesterski glazbenik i producent Mark Reeder.

Obljetnički program zatvara u nedjelju njemačko-poljska koprodukcija 'Zec na berlinski' (2009.) Bartosza Konopke, priča o koloniji zečeva koja je 28 godina živjela neometano na najsigurnijem dijelu Berlina, na ničijoj zemlji na kojoj se nalazio zid.

Ondje su zečevi imali dovoljno trave, ljudi ih nisu ometali, istočnonjemački vojnici čak su pazili na njih, no nakon što je zid pao,  raspršili su se Zapadnim Berlinom i morali, kao i svi ostali, naučiti živjeti u novom svijetu.

Nakon projekcije tog filma održat će se tribina 'Zidovi u glavi'  na kojoj sudjeluju Tihomir Cipek, književnik Boris Perić i povjesničar Krešimir Zovak, a moderator je Hrvoje Klasić.

Sagledat će se što je sa 'zidovima u glavi' koji su ostali i 30 godina od pada 'pravog' zida koji je dijelio dva režima i sustava. Unatoč promijenjenim okolnostima i danas ta podjela postoji kada se govori o kulturnim, političkim i gospodarskim razlikama zapadne i istočne Europe.

Film je osvojio i niz nagrada na prestižnim svjetskim festivalima, kao što su Hot Docs, Jihlava International Documentary Film Festival i Krakow Film Festival.  

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!