"Mi nećemo mirno spavati dok ulice ne budu preplavljene krvlju…" Rečenica je to iz spektakularne završnice nove ekranizacije stripa o Supermanu, koju izgovara – ne na engleskom, nego na hrvatskom jeziku – jedan od glavnih zlikovaca u filmu. Njegovo je ime Vasil Ghurkos i vođa je režima u izmišljenoj istočnoeuropskoj državi Boraviji. Ratoborni Ghurkos ponovno pokušava napasti susjedni Jorharpur, nakon što mu je prethodna agresija na susjeda, kojega lažno optužuje za tiransku vlast, propala zahvaljujući tome što se u rat umiješao Superman.

No predsjednik Boravije, inače američke saveznice, sada ima presudnu pomoć multimilijardera i tehnološkog genija Lexa Luthora, koji želi uništiti Supermana. Razlog zašto se u imaginarnoj Boraviji govori hrvatski vrlo vjerojatno leži u tome što njegovog vođu tumači cijenjeni hrvatski glumac međunarodne karijere Zlatko Burić, dobitnik Europske filmske nagrade za Trokut tuge iz 2022. u režiji Šveđanina Rubena Östlunda.

Najzabavniji je naš glumac

Burićev nastup u novom Supermanu jedan je od najzabavnijih dijelova još jednog grčevitog pokušaja da se najdugovječniji superjunak u povijesti popularne kulture održi na filmskom platnu. Uz Burića, hrvatskim jezikom, ili nekim od srodnih jezika, govori još nekoliko glumica i glumaca u manjim ulogama, dok je Boravija u filmu, barem što se tiče crkava, ipak sličnija zemljama istočne Europe u kojima prevladava pravoslavno kršćanstvo. Jorharpur pak djeluje kao zemlja na dodiru Indijskog potkontinenta i Srednje Azije, a ne u istočnoj Europi, tako da ovdje ništa nema veze sa stvarnošću.

Uostalom, zašto bi i bilo, kada su filmovi o superjunakinjama i superjunacima plod mašte svojih ekipa iza kamera, ali i tekstopisaca i ilustratora izvornih stripova. Superman se prvi put na kioscima pojavio još prije Drugoga svjetskog rata, u lipnju 1938., u stripu Action Comics. Autori su mu Jerry Siegel i Joe Shuster, a američka izdavačka kuća pod čijim je imenom postao svjetski poznat je DC Comics.

Na početku ere blockbustera u 1970-ima, kada je Hollywood počeo producirati sve atraktivnije naslove za široku publiku, žanrovski smještene u spektrum znanstvene fantastike i fantastike, na red je došla i filmska prilagodba Supermana. Film iz 1978. u režiji Richarda Donnera, s Christopherom Reeveom u ulozi došljaka Kal-Ela s planeta Kryptona, koji na Zemlji ima fantastične moći, postao je velikim kinohitom te, prema mnogim ocjenama, ne samo najbolji naslov u višedesetljetnom nizu filmova o Supermanu, nego i jedna od najboljih ekranizacija stripova o superjunacima uopće.

Superjunak koji stalno kreće ispočetka

Reeve je svoj lik u 1980-ima odglumio u još tri nastavka, dok su ga u sljedećim pokušajima naslijedili Brandon Routh u Povratku Supermana iz 2006. redatelja Bryana Singera, te Henry Cavill u Čovjeku od čelika iz 2013. i nastavcima u režiji Zacka Snydera. Tako je Superman, slično kao i Spider-Man, često mijenjao interprete i autorske vizije, došavši 2025. do novoga glumačko-redateljskog spoja.

Superjunakov je aktualni tumač 32-godišnji Amerikanac David Corenswet, dosad najpoznatiji po TV serijama Političar i Hollywood, a redateljskog se posla prihvatio majstor (pod)žanra James Gunn, iza kojega je uspjeh serijala Čuvari galaksije, ekranizacije pustolovina superjunačke družine izdavačke i produkcijske kuće Marvel. Gunn je u tim filmovima ponudio camp odmak u prikazu fantastičnih likova i njihovih dogodovština, znalački kombinirajući akciju, dramu i fantastiku te emotivno, pretjerano i ekstravagantno, uz puno humora i autoironije.

Je li takva mješavina zaživjela i u novom Supermanu? Djelomice da, jer je i sam redatelj priznao da je puno teže raditi film o najdulje poznatom superjunaku, koji je odavno postao dijelom svjetske popularne kulture, nego o manje poznatim likovima koji se filmski tek trebaju etablirati. Budući da je serijal na velikom ekranu posljednjih nekoliko desetljeća više puta počinjao ispočetka, novi film krajnje reducirano prikazuje Supermanov dolazak na Zemlju, u potpunosti izostavljajući prolog s Kryptona.

Lex Luthor kao Elon Musk?

Redatelj i ujedno scenarist izostavlja i njegovo odrastanje uz zemaljske usvojitelje, kao i junakov početak novinarske karijere uz alter ego Clarka Kenta. Film je pritom iznenađujuće kratak i dinamičan, pa se publika odmah fokusira na Supermana i njegove antagoniste. On je, dakle, metačovjek, pripadnik izvanzemaljskih bića različitih fantastičnih moći koja su prije tri stoljeća počela naseljavati Zemlju i sada koegzistiraju s ljudima.

Kao najveći dobročinitelj na planetu, Superman postaje metom zlog Lexa Luthora, koji ga želi uništiti šireći o njemu lažnu vijest da je stigao među ljude kako bi ih porobio. Istodobno, Luthor u Istočnoj Europi pokreće rat ne bi li se dokopao vrijednih energenata, a konstruirao je i džepni univerzum koji služi za multidimenzijsku komunikaciju. Namjerno ili ne, nova inačica najpoznatijega Supermanova protivnika snažno podsjeća na Elona Muska i sve njegove tehnološke i političke projekte, dok je Jorharpur očita metafora za Ukrajinu.

Akcija, humor i previše likova

K tome, Luthorov se animozitet prema došljaku s Kryptona može protumačiti i kao protuimigracijski sentiment, pa je novi Superman najviše u dosluhu s aktualnom politikom još od Supermana 2 iz 1980., kada je general Zod u Bijeloj kući nastojao poniziti predsjednika SAD-a, što je bila izravna referenca na tadašnje (ne)prilike. Nedvojbeno zabavan i znatno razigraniji od nepotrebno ozbiljnog pristupa Zacka Snydera, ovogodišnji Superman ipak teško uspostavlja jednoznačan ton, s previše likova, interakcija i samo naznačenih motiva, podrazumijevajući pritom predznanje gledatelja.

Kao da je riječ o dvosatnoj kinonajavi za višedijelni serijal, a ne o jednom zaokruženom filmu. Pritom naočiti David Corenswet vrlo dobro odrađuje svoju, unaprijed definiranu dionicu posla, osobito kada pokazuje komičarski dar uz Supermanova ljubimca, psa Krypta, ali ipak ostaje u sjeni britanskog kolege Nicholasa Houlta kao sociopatskog Lexa Luthora. Rachel Brosnahan glumi Lois Lane, dok Supermanova oca Jor-Ela, ovaj put samo kroz hologramsku sliku, tumači Bradley Cooper. Svima njima izvrsno parira Zlatko Burić s hrvatskim jezikom kao začinom.

Nenadmašan hit koji je sve promijenio

U filmu se u jednom prizoru Superman kao dječak u kući svojih udomitelja igra dinosaurom, dok su upravo dinosauri ovog ljeta njegovi najveći rivali u lovu na titulu najgledanijeg filma u svjetskim kinima. Posrijedi je, naravno, novi nastavak također višedesetljetnog serijala Jurski park / Jurski svijet. I kada je riječ o ovom serijalu, njegov je prvi dio, premijerno predstavljen 1993., ostao nenadmašan.

Film Jurski park režirao je prije 32 godine Steven Spielberg, otac suvremenih blockbustera, odlučivši se za ekranizaciju istoimenog romana Michaela Crichtona, objavljenog 1990. Literarni izvornik i njegova filmska prilagodba tada su uistinu djelovali znanstveno-fantastično s premisom o oživljavanju prastanovnika Zemlje, dinosaura, pomoću genetskog inženjeringa. Spielberg je pritom u filmu unio sve svoje redateljske domišljatosti i senzibilitet autora prema, uvjetno rečeno, malim i jako mladim ljudima suočenima s nepojmljivom opasnošću i izazovima.

Pritom je film na velika vrata uveo 3D računalnu animaciju kao potporu dotad nemogućim ili barem neuvjerljivim intervencijama u slici, pa su tako prvi put kreirani dinosauri zaživjeli kao da su snimljeni u prirodi. Film je postao planetarni kinohit, osvojivši tri Oscara te započevši serijal koji je dobio dva neposredna nastavka i nadahnuo sljedeći podserijal Jurski svijet iz 2015.

Blockbuster ljeto

Ovogodišnji film Jurski svijet: Preporod oslanja se na prethodna tri dijela, ali mu je priča samostalna. Scenarist je, kao i u slučaju prvog Jurskog parka, David Koepp, a redatelj Britanac Gareth Edwards, stručnjak za čudovišta. Nakon što je prvijencem upravo nazvanim Čudovišta iz 2010. efektno spojio dramu i imaginaciju, i to uz skroman proračun, režirao je i novu Godzillu te, po mnogima, jedan od najboljih nastavaka u serijalu Ratovi zvijezda, film Rogue One. Edwardsov aktualni rad nema ni približno nerv ni svježinu njegovih udarnih naslova, ali čini se da to nije ni bila prvotna namjera producenata.

Priča je prilično predvidljiva i ovoga puta prati plan bivše pripadnice specijalnih postrojbi Zore i njezina poslodavca iz farmaceutske tvrtke Martina da, uz skupinu prekaljenih profesionalaca, dođu do uzoraka krvi triju vrsta dinosaura na otoku na kojem su se svojedobno izvodili pokusi na prapovijesnim životinjama. One su u međuvremenu svedene na područje oko ekvatora, jedino gdje mogu preživjeti, a njihova je krv nužna za sintetiziranje lijeka protiv srčanih bolesti, koji je, dakako, nevjerojatno unosan.

Kada se toj tajnoj ekspediciji slučajno pridruži obitelj brodolomaca te zastrašujuća stvorenja nastala kao plod višestrukog manipuliranja genima, film se pretvara u svojevrsni akcijski freak show, osobito u završnici prepisanoj iz prvog Jurskog parka, čije je stvorenje kombinacija tiranosaura, Godzille i čudovišta iz serijala Alien. Glavne su uloge podijelili Scarlett Johansson, Rupert Friend, Jonathan Bailey i Mahershala Ali, ali i dalje vodeću ulogu imaju stručnjaci za vizualne efekte. I stručnjaci za marketing, koji znaju pogoditi kada se isplati filmsko recikliranje.