demografska politika

Crna brojka digla paniku: Zbog čega se Vlada napokon trgnula oko dječjeg doplatka?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 13.11.2017 12:31
  • Objavljeno 13.11.2017 u 12:16
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Jurinec

U moru crnih brojki o iseljavanju i demografiji znakovit je podatak o broju djece čiji roditelji i skrbnici primaju doplatak kao pomoć pri uzdržavanju, a ostao je ispod radara

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koje tehnički provodi obračun i isplatu dohotka, pokazuju da je u proteklih šesnaest godina broj djece za koju se isplaćuje naknada smanjen za čak 333 tisuće.

U studenome 2001. dječji je doplatak primalo gotovo 619 tisuća djece da bi do rujna ove godine ta brojka pala na nešto manje od 286 tisuća. Uz broj djece smanjen je, naravno, iznos isplaćenog novca. Potkraj 2001. godine za tu je svrhu u spomenutom mjesecu isplaćeno 215,9 milijuna kuna pomoći roditeljima, dok je u rujnu ove godine iznos bio 109,7 milijuna kuna.

Dva su glavna razloga tome. Jedan je svima poznat – iseljavanje. No drugi se provukao ispod radara. Riječ je o činjenici da u posljednjih barem 15 godina nije promijenjena tzv. proračunska osnovica temeljem koje se određuje tko ima, a tko nema pravo na dječji doplatak. Nemarom i nebrigom države ta osnovica i dan danas iznosi 3326 kuna, kao što je iznosila i 2002. godine.

Ministrica Nada Murganić

Ministrica Nada Murganić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Kako se pravo na dječji doplatak određuje stavljanjem u omjer prosječnog dohotka neke obitelji i spomenute proračunske osnovice, a plaće su u proteklih petnaest godina barem nominalno rasle, svake godine sve manje obitelji, i djece u njima, imalo je pravo na doplatak. Uzme li se u obzir i činjenica da su troškovi života, mjereni stopom inflacije, u proteklih petnaestak godina porasli za barem 30 posto, jasno je koliko je loš odnos vlasti prema siromašnim obiteljima s djecom.

  • +5
  • +2

Useljavanje u kontejnersko naselje obitelji koje su izgubile dom u poplavama

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Ferbezar

Tragom svih ovih informacija sredinom prošlog tjedna poslali smo upite Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstvu financija s molbom da nam objasne zašto se proračunska osnovica nije promijenila u proteklih 15 godina. Pitali smo izričito smatraju li da je proračunsku osnovicu trebalo prilagoditi barem rastu troškova života u međuvremenu, ali, unatoč obećanju, nismo dobili ni slova.

Međutim Jutarnji list danas je objavio kako Ministarstvo demografije ipak sprema mjere kojima bi se broj djece i obitelji što primaju dječji doplatak trebao uskoro povećati. O mjerama se danas raspravlja na sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju.

  • +11
  • +8

Vlada raspravlja o prijedlogu smjernica politike državnih potpora 2017. - 2019.

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Zanimljivo je to da se, unatoč velikim najavama iz Ministarstva demografije, u prijedlogu proračuna za iduću godinu, koji je Vlada RH prihvatila na sjednici održanoj prije desetak dana, ne predviđa bilo kakvo povisivanje proračunske osnovice. Dakle i za 2018. godinu proračunska osnovica ostaje na iznosu od 3326 kuna, mada Jutarnji list donosi da se 'povećava gornja granica prihoda obitelji za primanje dječjeg doplatka'. Ta se granica može promijeniti bilo zakonskom prilagodbom, bilo prilagodbom iznosa proračunske osnovice.

Zoran Šućur, profesor s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, u Zagrebu 30. rujna 2014.

Zoran Šućur, profesor s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, u Zagrebu 30. rujna 2014.

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Prošlog tjedna kontaktirali smo i s profesorom Zoranom Šućurom s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu. Šućur nam je potvrdio da su glavni razlozi za spomenuti pad broja primatelja dječjeg doplatka demografija i proračunska osnovica, kao i to da je proračunsku osnovicu trebalo korigirati barem za rast troškova života. Šućur je rekao i da je pitanje zašto se kod nas dječji doplatak ostvaruje upravo na ovaj način te je dao primjer Slovenije, u kojoj je pravo na dječji doplatak vezano uz gospodarski rast, a ne, kao kod nas, uz nepromjenjivu osnovicu.

Na pitanje smatra li da bi dječji doplatak mogao biti jednom od mjera demografske politike te bi li ovakva nebriga države što je dovela do snažnog pada broja djece koja primaju doplatak mogla biti protumačena protudemografskom politikom, Šućur je kazao da se dječji doplatak teško može smatrati mjerom demografske politike, nego puno više mjerom za ublažavanje dječjeg siromaštva. Upozorio je i na to da bi prave mjere demografske politike bile dodatne usluge koje država može osigurati za djecu predškolske i školske dobi, a koje bi trebale omogućiti roditeljima lakše pomirenje njihovih obaveza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 7

Prikaži sve
  • kriknaglas

    13.11.2017 12:29

    Dajte djeci budućnost, a ne doplatak!

  • condorgrab

    13.11.2017 12:52

    HDZ-ova Vlada poklanja maksimalnu pažnju pronatalitetnoj politici. Zbog toga je u Ministarstvu Kaptola i obitelji zaposlila još 30-tak HDZ-ovaca iz Mostara koji će sljedećih 10 godina razrađivati plan i primati za to plaću od 20 tisuća kuna mjesečno - svaki. Svako dijete ima do navršene 3 godine ...

  • ranac1

    13.11.2017 12:27

    pa razlog je jednostavan. danas su nam plaće puuuno više od onih pred 16 godina, pa sve manje roditelja ispunjava kriterije po imovinskom cenzusu.

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi