Iako se godinama govori o nedostatku stanova i nedostižnim cijenama najma, Dubrovnik istodobno ima gotovo pet tisuća praznih stambenih jedinica. Prema podacima HEP-a i Državnog zavoda za statistiku iz 2021., između 4.417 i 4.959 stanova ne koristi se uopće ili se koristi iznimno rijetko. To je iznimno visok udio za grad s tek nešto više od 42 tisuće stanovnika i tržištem na kojem se za garsonijeru često traži i pola prosječne hrvatske mjesečne plaće
Problem, međutim, nije samo dubrovački. U Hrvatskoj je ukupno 595.280 praznih nekretnina, što čini čak četvrtinu stambenog fonda. Upravo zato u javnom je savjetovanju novi Zakon o priuštivom stanovanju, kojim se dio tog neiskorištenog prostora nastoji staviti u funkciju, piše Dubrovački vijesnik.
Zašto tisuće stanova stoje zaključane?
U obrazloženju zakona navode se tri glavna razloga zbog kojih vlasnici godinama ne koriste svoje nekretnine. Prvi je da mnogi stanove tretiraju kao oblik štednje ili ih čuvaju za nasljednike. Drugi je strah od pravne nesigurnosti i potencijalnih problema s najmoprimcima. Treći razlog je pak nedostatak sredstava za adaptaciju — dio stanova zahtijeva ulaganja kako bi postali uporabljivi, a neki su i zaglavljeni u imovinsko-pravnim sporovima, iako se njihov broj ne zna točno.
vezane vijesti
Kako bi funkcionirao novi model?
Prema prijedlogu zakona, država bi preko APN-a mogla uzimati prazne nekretnine u najam, pod uvjetom da nisu korištene najmanje dvije godine prije objave javnog poziva te da su uporabljive ili zahtijevaju manje zahvate. Država bi ih potom podnajmljivala građanima po priuštivoj najamnini, dok bi vlasnici dobivali naknadu čiji iznos ovisi o trajanju ugovora i medijalnoj tržišnoj najamnini na području gdje se stan nalazi.
Oštra kritika bivše ministrice: 'Ideja stoji na krivim postavkama'
Saborska zastupnica i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš smatra da predloženi model teško može polučiti rezultate.
'Oni koji su i do sada odlučili da ne iznajmljuju svoje stanove nastavit će tako, a oni koji se ipak odluče dati nekretninu državi, za te će novce kupiti novi stan za iznajmljivanje. Mislim da je čitava ideja na krivim postavkama', rekla je, dodajući kako je zakasnilo rješavanje problema koji se godinama ignorirao.
Posebno upozorava na situaciju u Dubrovniku: 'Dubrovnik je specifičan primjer. Cijene su visoke, a postoji i niz prijepora oko toga koliko i što graditi. Bojim se da novi zakon neće odgovoriti na potrebe stanovništva, a da bi mogao znatno opteretiti prostor. Nedopustivo je pod formom priuštivog stanovanja devastirati urbani dio grada.'
Podsjeća i da je raniji sustav poticanje stanogradnje imao jasnu logiku — POS stanovi su se prije desetak godina gradili u Mokošici, tada predviđenoj zoni za širenje stambene izgradnje. Takva urbanistička promišljenost, upozorava, ne smije nestati.
