Kupiti stan u Hrvatskoj danas je gotovo nemoguće. 'Trebaš biti doslovno kreativan – raspitivati se kod prijatelja, tražiti po portalima, po društvenim mrežama, lijepiti oglase po stupovima... Cijene su nerealne, ali ljudi ih prihvaćaju jer ne žele zapostaviti obrazovanje ili životni napredak', izjavio je predsjednik Mreže mladih Marin Jan Capan, prenosi Net.hr.

Država najavljuje ambiciozan odgovor: do 2030. godine planira izgraditi 10,5 tisuća priuštivih stanova. 'Moramo izgraditi najmanje 10 i pol tisuća stambenih jedinica', rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Plan uključuje oko dvije tisuće stanova u potpomognutim područjima, 200 do 300 obiteljskih kuća i osam tisuća stanova širom zemlje.

Tipska i modularna gradnja

Za realizaciju je predviđeno 1,2 milijarde eura, kombinacijom državnih i europskih sredstava. 'Kroz program POS-a u 20 godina nismo uspjeli izgraditi ni 10 tisuća stanova. Volio bih da ovaj put uspijemo', priznaje profesor Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Država se želi osloniti na tipsku i modularnu gradnju, po uzoru na projekte u Glini i Petrinji. 'Tamo smo dokazali da se može raditi brže i učinkovitije', kaže Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu.

Cijena gradnje diktirat će cijenu stana

Trenutna cijena kvadrata u POS-u iznosi 2100 eura, a može varirati ovisno o troškovima gradnje. 'Cijena ne smije biti niža od troška gradnje, ali ni viša od medijalne tržišne cijene', objašnjava Uhlir. Predviđeno je da samac ima 35 kvadrata, a svaka dodatna osoba još deset, najviše do 120 kvadrata. Kupnja će biti moguća uz 10 posto učešća i otplatu do 35 godina.

Stanovi kupljeni po priuštivoj cijeni ne smiju se prodavati ni iznajmljivati 35 godina, a program će nadzirati APN. Do kraja godine planira se i poziv vlasnicima praznih stanova za uključivanje u program najma.

'Kada govorimo o priuštivom najmu, krećemo od 600 tisuća praznih jedinica. Bili bismo zadovoljni da aktiviramo bar jedan posto', kaže Jelena Bokun iz APN-a.

U potpomognutim područjima najam ostaje 36 centi po kvadratu dok će u ostatku zemlje iznositi najviše 30 posto kućnog prihoda. Za obitelj s 2500 eura mjesečnih primanja to znači najviše 750 eura najma s režijama.

Nedostatak stanova i radne snage

U Hrvatskoj nedostaje oko 230 tisuća stanova, najviše u studentskim gradovima. 'Najtraženiji su stanovi od 50 do 70 kvadrata. Gradnja priuštivih stanova planira se na rubnim dijelovima gradova dok će cijene u središtima ostati visoke', pojašnjava Jasmina Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.

Lokalne samouprave trebaju osigurati zemljište i sufinanciranje. Split, primjerice, planira do tisuću novih stanova, rekao je gradonačelnik Tomislav Šuta.

Građevinari pak upozoravaju na manjak radne snage. 'Ako poraste potražnja za uslugama građevinskih firmi, vjerojatno će rasti i cijene', upozorava Saša Perko, direktor građevinskog poduzeća.

Zakon koji izaziva sumnje

Kako bi ubrzala proces, država mijenja zakone o gradnji i prostornom uređenju. Novi okvir omogućuje gradnju na infrastrukturno opremljenom zemljištu koje još nije građevinsko, a gradovi će imati tri godine da donesu urbanističke planove – u suprotnom, odluku preuzima Ministarstvo.

Iz Grada Zagreba poručuju da se izmjenama 'pogoduje investitorima' i upozoravaju da takva gradnja ne pridonosi priuštivom stanovanju. Struka također izražava zabrinutost. 'Zoniranje prostora za priuštivo stanovanje dovodi do getoizacije ljudi', upozorava Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a. Na te kritike ministar Bačić kratko odgovara: 'Neka pročitaju zakon.'

Ako reformski paket bude usvojen, na snagu stupa iduće godine. Bez njega, poručuje Bačić, 'nema ni priuštivog stanovanja'.

Može li nova gradnja zaustaviti rast cijena?

Stanovi od 30 kvadrata trebali bi koštati oko 2000 eura po kvadratu, odnosno između 70 i 90 tisuća eura, ovisno o trošku gradnje. Hoće li to utjecati na tržište? 'Sve ovisi o brzini gradnje', kaže Mislav Krišto, agent za prodaju nekretnina. 'Ako država brzo ponudi veći broj stanova, mogli bismo vidjeti stabilizaciju cijena. Za sada je potražnja i dalje znatno veća od ponude.'

Dodaje da će mladi kupci najviše tražiti ovakve potpore: 'Mnogi moraju birati između manje kvadrature, slabije lokacije ili starijeg stana jer nemaju pomoć obitelji ni veće ušteđevine.' Građevinarima su i dalje isplativiji komercijalni projekti, pa postoji bojazan da će se manjak novogradnje još produbiti, što bi cijene moglo samo podići.