Njihov je cilj jasan: brže i efikasnije razviti inovacije koje će kasnije privući državne kupce. Rat u Ukrajini samo je ubrzao taj trend, a mlade kompanije, poput njemačkog Helsinga, postale su simbol promjena koje bi mogle oblikovati budućnost ratovanja.

Od Berlina do bojišta: Uspon Helsinga

Helsing, startup sa sjedištem u Münchenu, osnovali su 2021. godine Gundbert Scherf, bivši savjetnik njemačkog ministarstva obrane, Torsten Reil, poduzetnik iz industrije videoigara, te inženjer umjetne inteligencije Niklas Köhler. Početni kapital došao je iz neočekivanog smjera – od osnivača Spotifya Daniela Eka.

'To je prilično velika revolucija u obrambenoj industriji. Radi se o potpuno drukčijem poslovnom modelu', kaže Scherf, danas partner u konzultantskoj kući McKinsey, a koji je s kolegama pokrenuo Helsing.

Helsing je prvo slao bespilotne letjelice Ukrajini, a zatim ih svakih nekoliko tjedana nadograđivao da bi odgovorio na brze promjene na bojištu. Danas ta tvrtka vrijedi 12 milijardi eura i spada među najvrjednije startupove u Europi, piše The New York Times.

Investicijski val bez presedana

Prema podacima McKinseyja, globalna ulaganja rizičnog kapitala u obrambene kompanije 2023. godine skočila su na 31 milijardu dolara, što je rast od 33 posto u odnosu na godinu prije. U Europi je taj rast još dramatičniji: od 2021. do 2024. godine ulaganja su bila pet puta veća nego u prethodnom trogodišnjem razdoblju.

'Prije nitko od europskih fondova rizičnog kapitala nije pokazivao interes za obranu. Sada je zavladala zlatna groznica. Svi žele ulagati u obranu', objašnjava Reil, suosnivač Helsinga.

Rat u Ukrajini kao laboratorij

Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine potpuno je promijenila dinamiku te je napadnuta zemlja postala laboratorij za nove tehnologije, posebno bespilotne letjelice. Procjenjuje se da se danas oko 80 posto meta uništava upravo pomoću dronova.

'Možete imati nekoliko milijuna dolara rizičnog kapitala i tim novcem financirati razvoj manjih, ali izuzetno učinkovitih tehnologija', ističe Eric Slesinger, bivši agent CIA-e koji je osnovao investicijski fond specijaliziran za obranu.

Primjeri iz prakse pokazuju da se inovacije razvijaju nevjerojatnom brzinom. Dron napravljen od šperploče i pjene može koštati tek nekoliko stotina dolara, ali je sposoban uništiti višemilijunski tenk.

Nova generacija europskih startupova

Helsing nije jedini primjer. ARX Robotics i Swarm Biotactics razvijaju eksperimentalne projekte u Njemačkoj, među kojima se nalaze i famozni 'špijunski žohari' s daljinskim upravljanjem.

Njemačka kompanija EuroAtlas, koja je desetljećima proizvodila sustave napajanja za podmornice, promijenila je poslovni smjer nakon što ju je 2021. godine kupila švedska investicijska grupa Mimir.

'Rat u Ukrajini potpuno je promijenio putanju tvrtke. Danas imamo novu misiju: razvijamo autonomna podvodna vozila koja mogu nadzirati vitalne kabele na dnu oceana', kaže Verineia Codrean, direktorica strategije u EuroAtlasu.

Brzina kao glavna prednost

Za razliku od velikih proizvođača oružja, koji godinama razvijaju nove sustave, startupovi se oslanjaju na brze iteracije.

Primjer je Kraken Technology, britanska tvrtka izrasla iz biznisa utrka glisera, zatvorenog tijekom pandemije. Njezin osnivač Mal Crease tvrdi da je njegov tim napravio prototip autonomnog broda u samo 10 tjedana.

'Možemo proizvesti brod u roku od dva dana', kaže Crease. Kraken danas ima dvije tvornice u Britaniji i treću u izgradnji u Hamburgu, a već posluje s britanskom i američkom vojskom. Njihovi brodovi K3 Scout, dugi između 27 i 60 stopa (8,23 i 18,29 metara), modularnog su dizajna i mogu se koristiti za različite misije: od izviđanja do traganja i spašavanja. Cijena? Oko 250 tisuća dolara, što je u svijetu vojne nabave iznimno nisko.

AI u pilotskoj kabini

Jedan od najzanimljivijih Helsingovih projekata je Centaur, sustav umjetne inteligencije koji može preuzeti kontrolu nad borbenim zrakoplovom. U svibnju je tijekom testnog leta iznad Baltičkog mora sustav nakratko upravljao švedskim Gripenom E.

'Softver se stalno ažurira i može se prilagoditi postojećem oružju. To je ključna prednost nad tradicionalnim sustavima koji se desetljećima razvijaju', objašnjavaju u Helsingu.

U simulacijama borbenih letova Centaur je uspio srušiti dva zrakoplova kojima su upravljali iskusni piloti, pokazujući koliki potencijal ima kombinacija umjetne inteligencije i vojne tehnologije.

Rizici i dvojbe

Iako raste entuzijazam investitora, stručnjaci upozoravaju na rizike. Privatni kapital prvenstveno traži profit, što može biti u sukobu s nacionalnim sigurnosnim ciljevima. Također, postoji opasnost od jačanja vojnog industrijskog kompleksa i zloupotrebe novih tehnologija.

'Prodavati vladi nije lako. Ali i ne bi trebalo biti lako. Radi se o novcu poreznih obveznika', naglašava Chris Sylvan, bivši marinac i suosnivač britanskog startupa Cambridge Aerospace, u kojem razvijaju presretače dronova i raketa.

Analitičari se slažu u stavu da je u tijeku povijesna promjena u načinu na koji se države pripremaju za rat. Ako je Prvi svjetski rat označio prijelaz s konjice na tenkove i avione, današnja tranzicija vodi prema robotici, umjetnoj inteligenciji i masovnoj proizvodnji autonomnih sustava.

U samo nekoliko godina europski obrambeni startupovi izrasli su iz niše u ključne aktere nove industrijske revolucije. Njihovi osnivači vjeruju da se mora ulagati unaprijed, bez čekanja na državne projekte.

'Morate početi razvijati sustave prije nego što vlada uopće krene plaćati za njih', poručuje Reil iz Helsinga.