Sve veća nesigurnost u svijetu potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu i napetostima na Bliskom istoku, uzrokovala je nagli rast obrambene potrošnje u Europskoj uniji – i otvorila vrata za brojne nove poslove
Od 2021. do 2024. zemlje članice Europske unije povećale su svoja vojna ulaganja za više od 30 posto, s 214 na čak 326 milijardi eura, pokazuje analiza Europske obrambene agencije.
Taj rast odrazio se i na tržište rada. Obrambeni sektor bilježi kontinuirani porast zapošljavanja još od 2022., dok se ostatak tržišta u međuvremenu stabilizirao ili čak lagano pao. Prema podacima platforme za zapošljavanje Indeed, u svibnju ove godine bilo je čak za 41 posto više oglasa za poslove u obrambenom sektoru, nego 2021., pri čemu je opće tržište rada palo ispod razine od prije četiri godine, piše Euronews.
Francuska dominira, slijede Njemačka i UK
Najveći broj oglasa iz sektora obrane u Europi dolazi iz Francuske, u kojoj je objavljeno 43 posto svih takvih oglasa. Slijede Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo s po 17 posto. Ostatak Europe – uključujući Italiju, Poljsku i Švedsku – sve više raste, s udjelom koji je porastao sa sedam na 23 posto. To upućuje na jasnu geografsku diversifikaciju ulaganja u obranu.
Francuski divovi poput Dassaulta, Thalesa i Safrana, njemački Rheinmetall i Hensoldt te britanski BAE Systems, samo su neki od ključnih igrača pri zapošljavanju, a potražnja za inženjerima, softverskim stručnjacima i tehničarima rapidno raste. Zajednički europski programi za razvoj zrakoplovstva, raketnih sustava i oklopnih vozila, koje predvode Airbus Defence and Space, MBDA i KNDS, dodatno potiču prekogranično zapošljavanje.
Softveraši i inženjeri najtraženiji
Softverski razvoj prednjači u potražnji u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje čini 14,5 posto svih oglasa velikih europskih obrambenih tvrtki, dok u Francuskoj dominira industrijsko inženjerstvo s udjelom od 19 posto. S obzirom na pad interesa za zapošljavanje u klasičnim tehnološkim sektorima, obrambene kompanije sve češće uspijevaju privući kvalitetne IT stručnjake.
Inženjeri, tehničari, menadžeri i stručnjaci za proizvodnju sve su traženiji.
Zanimljivo je i da sve više ljudi traži poslove u ovom sektoru. Stručnjaci s platforme Indeed navode kako je interes za karijeru u obrambenom sektoru posebno porastao u Njemačkoj odmah nakon početka rata u Ukrajini – i ostao stabilan. U Francuskoj se broj pretraga poslova u vojnoj industriji udvostručio od 2021. godine, dok je u UK-u ostao relativno stabilan.
'Geopolitički šokovi mogu snažno utjecati na javnu percepciju i otvoriti sektor prema talentima koji mu se ranije nisu obraćali', kaže Virginia Sondergeld.
U Švedskoj je, primjerice, Saab postao jedan od najpoželjnijih poslodavaca među inženjerima. Riječ je o preokretu u javnoj percepciji vojne industrije, koja se sve više doživljava kao tehnološka nužnost, a sve manje kao tabu.
NATO potiče, tržište reagira
Iako obrambeni sektor i dalje čini mali dio ukupnog tržišta rada, njegov utjecaj se sve brže širi. Analitičari ističu da dugoročna ulaganja u obranu postaju ključna ne samo za sigurnost, nego i za zapošljavanje i tehnološki napredak.
Dr. Calle Håkansson iz Švedske obrambene istraživačke agencije smatra da je riječ o strukturalnoj promjeni. 'Narudžbe rastu, kapaciteti se šire, a potražnja za stručnjacima sve je veća,' kaže on. 'Očekujemo da će se taj trend nastaviti i sljedećih godina.'
Dr. Caroline Batka s Komenskog sveučilišta u Bratislavi dodaje kako NATO-ova inicijativa za povećanje izdvajanja za obranu već donosi konkretne rezultate: od rasta zapošljavanja do razvoja novih industrijskih pogona diljem Europe.
Većina oglasa dolazi iz privatnog sektora — vojne službe i oružane snage nisu bile uključene u analizu — što ukazuje na važnost industrijskog i inovacijskog dijela obrambene ekonomije.