Vlada je proračun za 2026. nazvala socijalnim, održivim i razvojnim, a o njegovim ključnim elementima raspravljali su u emisiji U mreži Prvog posebni savjetnik Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić
Zvonimir Savić istaknuo je da proračun snažno reflektira socijalne potrebe građana.
'Više od 50 posto rashoda odlazi na mirovine, naknade i troškove zaposlenih. Samo povećanje mirovinskih rashoda sljedeće godine iznosit će oko milijardu eura, što je dio nastojanja da se očuva kupovna moć stanovništva', rekao je Savić, prenosi HRT.
Naveo je i najveće stavke rasta: 183 milijuna eura za zdravstvenu infrastrukturu,gotovo 300 milijuna eura za energetsku obnovu, elektroenergetske sustave i plinovode, 124 milijuna eura za demografske mjere, 116 milijuna eura za znanstveno-istraživačke djelatnosti.
vezane vijesti
Savić očekuje gospodarski rast od 2,7 posto u 2026., uz deficit od 2,9 posto BDP-a. 'Čak 14 zemalja EU predviđa veći deficit od Hrvatske', naglasio je, dodajući da rast prihoda, posebno PDV-a, osigurava stabilnost proračuna.
Stojić: 'Rast plaća u javnom sektoru mora se zaustaviti'
Iz perspektive poslodavaca, Hrvoje Stojić upozorava da je proračun opterećen snažnim rastom mase plaća.
'Masa plaća u središnjem proračunu u tri je godine porasla 72 posto. U konsolidiranoj državi riječ je o 46 posto – apsolutno rekordno u EU', poručio je.
Pozdravlja plan da rast mase plaća bude ispod nominalnog rasta BDP-a, ali upozorava na rizike tijekom pregovora.
'Može se dogoditi da konačni prijedlog bude iznad nominalnog rasta BDP-a, što ne bi smjelo biti dopušteno. Deficit je već sada napet i svako dodatno povećanje rashoda povećava rizike', rekao je Stojić.
Drezgić: 'Proračun izgleda izvrsno, ali nema strukturnih reformi'
Saša Drezgić smatra da je proračun impresivan na prvi pogled.
'Ovaj je proračun zaista prekrasan – socijalno je osjetljiv, mirovine rastu, a povećanja dobivaju i sektori poput sporta', rekao je.
Ipak, upozorava da su projekcije javnog duga već revidirane naviše, a deficit se približio granici od 3 posto.
'Plaće u javnom sektoru morale su rasti jer su godinama stagnirale, ali daljnje povećanje rashoda nije održivo', dodaje.
Najveći problem vidi u izostanku dugoročnih reformi.
'Na rashodnoj strani ne događa se ništa. Ovaj prekrasan proračun omogućen je EU fondovima i turizmom, ali bez reforme zdravstva i drugih sustava dugoročna održivost ostaje upitna', naglasio je.
Smatra i da sredstva za konkurentnost nisu precizno usmjerena: 'Puno se ulaže u sekundarne investicije, ali pitanje je ulažemo li dovoljno u osnovne djelatnosti poduzeća koje bi povećale produktivnost.'
