U petak će saborski zastupnici glasati o proračunu za iduću godinu. Rashodi se planiraju na oko 40 milijardi eura, a prihodi su na 35,7 milijardi. To je za 146, odnosno 131 posto više nego prije 10 godina. Za iduću godinu vlada predviđa gospodarski rast od 2,7 posto, te inflaciju od 2,8. Tako se prognoziralo i ove godine. U studenom inflacija i dalje raste pa je došla na 3,8 posto. Veću stopu inflacije u eurozoni ima jedino Estonija
S obzirom na rast inflacije, je li proračun za iduću godinu postavljen na realnim osnovama? Koliko je proračun socijalan, razvojan i održiv?
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, rekao je u emisiji "U mreži Prvog" kako vide nešto veću inflaciju od očekivane - 3,4 posto, a ona je pokretana ogromnim nesrazmjerom između rasta primanja zaposlenih i produktivnosti u ekonomiji.
'Dok bude tako veliki raskorak, borit ćemo se i s inflacijom', naglasio je. Naglasio je da je proračun dobro tehnički posložen.
'Nekoliko stavaka otvara bokove tog proračuna, mislim na masu plaća i rashode u zdravstvenom sustavu. Ako u tom sustavu imate plan blagog povećanja, a donedavno smo imali otprilike 800-injak ili više milijuna eura neplaćenih računa, lako je shvatiti koliko su rizici otvoreni', rekao je.
vezane vijesti
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u odnosu na studeni 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto, čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na listopad. Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomiju, naglasio je kako Vlada nije dominantni akter koji suzbija inflaciju.
'Vlada nekoliko godina provodi cijeli niz mjera kojima utječe na suzbijanje rasta inflacije. Pričamo o inflaciji koja je neusporedivo niža od one 2022. godine kada je bila 12-13 posto. Usluge u Hrvatskoj nešto značanije rastu, u studenom ove godine u odnosu na studeni 2024. rasle su 6,6 posto. Kada bi usluge rasle upola toga iznosa, stopa inflacije bi bila otprilike na sredini EU-a', rekao je Savić.
Istaknuo je kako će inflacija za ovu godinu biti veća od 3 posto, međutim dodaje kako je proteklih bila i preko 10 posto na godišnjoj razini.
'Stopu inflacije za 2026. prognoziramo na 2,8 posto, gotovo identičnu prognozu ima i EK, sličnu ima i HUP. Cijeli niz država imat će inflaciju veću od nas', kazao je Savić.
Dražen Jović, predsjednik NHS, smatra da je najveći problem što se isti podaci tumače na različite načine.
'Ne možemo podcjenjivati tih 3,8 posto. Situacija u državi uopće nije dobra. Moramo priznati problem i objasniti radnicima kako da školuju djecu s 900 eura plaće. To je neizvedivo', rekao je. Ne slaže se da je plaća generator inflacije.
'Mnogo je razloga, poput strukture našeg gospodarstva. Mi smo orijentirani na turizam i trgovinu, teško je postići neku veću produktivnost. Moramo razvijati industriju i domaću proizvodnju', rekao je predsjednik NHS-a.
Smatra da se situacija podcjenjuje i banalizira, te da to nije dobar put.
U ponedjeljak je na snagu stupila Vladina odluka kojom još 30 proizvoda ima ograničenu cijenu. Jović je istaknuo kako ta mjera ne može dugoročno donijeti korist.
'Moramo javno upozoravati da imamo duopol, treba pronaći bolju tržišnu kontrolu i kazniti sve one koji neopravdano dižu cijenu', upozorio je Jović.
'Ne smijemo govoriti da su samo plaće problem, moramo ih dizati da bi građani mogli normalnije živjeti. Od Nove godine će se povećati cijene električne energije, raste komunalna naknada, sve je to udar na građane', dodao je.
