Vlada Republike Hrvatske, svakog tjedna održava barem jednu sjednicu na kojoj donosi važne odluke. Kako se bliži kraj godine, u pravilu to znači i odlučivanje o prijedlozima ključnih zakona, ali i odluka o kojima ovisi funkcioniranje države.

Tako je na današnjoj sjednici Vlade na dnevnom redu, između ostaloga, bio i nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu te nacrt konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, što ujedno znači i rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Uz to, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je i prijedlog odluke o donošenju Programa priuštivog najma, dugoočekivanog dokumenta u okviru stambene politike.

No, prije toga premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u zemlji i svijetu.

"Smatram da smo na pitanja pozicije i opozicije dali odgovarajuće i sadržajne odgovore na sve ključne teme koje su zanimale zastupnike i da smo javnosti pojasnili planove i dosadašnja postignuća.

Pozivam oporbu da smanji tenzije koje su u posljednjih nekoliko mjeseci donijele do polarizacije u društvu. Smatram da smo brana da nam društvo ostane uređeno i normalno. Nastavit ćemo provoditi politiku koja će doprinijeti smanjivanju nepotrebnih tenzija i svih incidenata kojima smo svjedočili u proteklih nekoliko dana", poručio je Plenković te se okrenuo ekonomskim pitanjima.

Ekonomski dobra vremena

"Živimo u ekonomski dobrim vremenima. Visoka zaposlenost, niska nezaposlenost, i nakon sezone imamo 1,8 milijuna zaposlenih i manje od 80.000 nezaposlenih. Stoga dolazimo do toga da predložimo Saboru državni proračun za 2026. godine koji se donosi u kontekstu ambicija vlade da jačamo gospodarstvo i provodimo načelo solidarnosti, koje je bilo ključno u kontekstu prolaska krzo epidemiju covida, energetske krize, inflacije i svega što smo prolazili.

Stoga će ovaj proračun biti socijalan, jer ima namjeru štititi standard, a nama je temeljni cilj dizati standard građana, da omogući isplatu povećanih mirovina, plaća i inkluzivnog dodatka, a i da nastavi poticati demografsk mjere. Ministar Šipić je otkrio da u prvih devet mjeseci imamo bolji prirodni priraštaj nego prošle godine, što je znak da ova redistributvna snaga države treba nastaviti biti uz građane", rekao je premijer i nastavio:

"Proračun će biti i održiv, jer smo od početka vodili politiku odgovornog upravljanja javnim financijama, a ta održivost podrazumijeva i odogovrnost da razinu deficita držimo ispod tri posto, a i da zadržimo kreditni rejting kojeg smo u proteklih nekoliko godina dignemo na A razinu kod sve tri agencije, od kojih nam svaka potvrđuje rejting uz pozitivne prognoze, što je samo znak povjerenja u ono što radimo, kao što i građanima imaju povjerenja pa ulažu u državne obveznice i trezorske zapise. Još traje prigoda za upis trezorskih zapisa.

Proračun je razvojan jer osigurava sredstva za generatore rasta gospodarstva, infrastrukturu, energetiku, druge sektore koje omogućuju konkurentnost i veću izvoznu orijentiranost gospodarstva i na taj način jačanja otornosti na krize. Ovo je prvi proračun koji je važan za naše obrambene sposobnosti, jer ćemo nastojati dostići ciljeve sa summita u Haagu, a to je da za obranu izdvajamo 3,5 posto BDP-a, a za sredstva mješovite namjene još 1,5 posto BDP-a.

Očekujemo nastavak rasta od 2,7 posto u 2026. godini. I dalje ćemo biti među onima koji najbrže rastu u EU. Inflaciju očekujemo na 2,8 posto, zaposlenost će rasti za 1,6 posto, proračunski deficit je planiran na 2,9 posto, smanjujemo javni dug na 56 posto i u potpunosti smo u okviru europskih poslovnih pravila, što nam omogućuje da analitičari i promatrači vide da je upravljanje javnim financijama na odgovornoj razini.

Kad je riječ o apsolutnim iznosima, prihodi proračuna za iduću godinu planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura, to je povećanje od 2,7 milijardi eura, dok se rashodi planiraju na 39,8 milijardi eura. Povećanje prihoda je rezultat gospodarskog rasta i snažne aktivnosti naših poduzeća i visoke zaposlenosti, što nam omogućuje da se osiguraju veća ulaganje u građane i sve razvojne prioritete bez narušavanja fiskalne stabilnosti", rekao je premijer.

Najviše novca za plaće i mirovine

"Najveći dio rashoda ide u područja koja najviše podupiru rast standarda naših građana. Za mirovine će se osigurati 10,2 milijarde eura, to je milijarda eura više nego u ovoj godini. Krajem godine će biti isplaćen godišnji dodatak na mirovine, imali smo rebalans od 210 milijuna eura, netko tko je imao 30 godina staža dobit će 180 eura dodatka koji se uračunava u mirovinu. Na taj način će ukupna mirovina prijeći granicu od 700 eura. U tom je kontekstu važno ispunjenje našeg cilja o sveukupnoj mirovini od 750 do 800 eura do kraja našeg mandata.

Za plaće će biti izdvojeno dodatnih 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 400 milijuna eura. Ovakav rast plaća je dobro primljen kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi, ali je važno da svi oni rade na većoj produktivnosti i uslugama koje naše institucije pružaju hrvatskim građanima.

Za demografsku revializaciju ćemo izdvojiti čak 804 milijuna eura i to na naknade za roditeljski dopust i udvostručenje potpore za rođeno dijete.

Za socijalne naknade i naknade za nezaposlene izdvajamo 1,5 milijardi eura i u to je uključen i inkluzivni dodatak, koji uključuje 4 dosadašnje naknade za osobe s invaliditetom.

Želimo da državni proračun bude čvrst oslonac našim građanima i gospodarstvu, povećanju aktivnosti, izvozu, zaposlenosti i općenito gospodarskim aktivnostima u 2026. godini", opisao je Plenković.

Novi trezorski zapisi

"U tijeku smo izdanja trezorskog zapisa. Dospijeće je za godinu dana, planiramo prikupiti 1,2 milijarde eura, prinos je 2,6 posto. U prva tri dana zaprimljeno je 16.615 ponuda s ukupnim iznosom od 610 milijuna eura, a reinvestirano je 310 milijuna eura. To je 16. izdanje obveznica u proteklih nekoliko godina. Građani trenutno drže 8 posto javnog duga, pri čemu je 340.000 ulagatelja. Ukupni uloženi iznos je 11,6 milijardi eura, a građanima je isplaćeno 323 milijuna eura kamata, koje bi inače bile bankama ili drugim insititucijama.

Moody's je ponovila procjenu našeg kreditnog rejtinga i važno je da nastavimo s aktivnostima kako i piše u izvješću. Bilo je i nekoliko drugih važnih aktivnosti. Čestitali smo Hrvatskom generalskog zboru 20. obljetnicu, otvoren je 47. Interliber, važan kulturni događaj.

Danas ćemo na sjednici imati i program priuštivog najma. Jedna od ključnih politika vlade usmjerena na mlade obitelji, a to jekako adresirati problem stanovanja na stabilan način. Mislim da smo to kvalitetno pripremiti. Postavljana su tri temeljna cilja, a na ovaj način smatramo da ćemo brojne nekretnine koje su prazne lakše staviti u funkciju te da ćemo olakšati najmodavcima i najmoprimcima u potrazi za adekvatnim smještajem.

Raspravljat ćemo i o osnivanju ureda za mlade izvan Hrvatske, a najavljujem premijere nekolicine filmova posvećenih hrvatskim braniteljima, osobito u Slavoniji. Imat ćemo priliku nakon 30. obljetnice Erdutskog sporazuma, priliku sudjelovati u Koloni sjećanja u spoemn na žrtve Vukovara i Škabrnje", zaključio je Plenković te riječ prepustio ministru financija Marku Primorcu.

Predstavljen državni proračun

"Izmjenama odluke o proračunskom okviru mijenja se ukupna visina koji se financira iz primitaka opće države, doprinosa i namjenskih primitaka te se isti smanjuju u 2026. za 298,5 milijuna eura, u 2027. za 19,5 milijuna eura i u 2028. za nešto više od 33 milijuna eura.

Izmjenama odluke povećana je visina rashoda Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za prava iz sustava mirovinskog osiguranja te inkluzivni dodatak, te Ministarstva demografije za rodiljne naknade. U ostalim razdjelima ostvarene su uštede, uzimajući u obzir revidirane prioritete kohezijske politike, s obizrom da je dio projekata usmjeren na financiranje iz EU projekata", rekao je Primorac te nastavio s predstavljanjem proračuna

"Što se tiče proračuna i projekcija, moramo biti svjesni da se proračun donosi temeljem projekcija o rastu BDP-a, kretanju inflacije, rastu zaposlenosti i drugim makroekonomskim pokazateljima. U 2026. očekujemo rast BDP-a od 2,7 posto, inflacije od 2,8 posto i zaposlenosti od 1,6 posto.

Što se tiče dinamike gospodarskog rasta, očekujemo rast u 2026. od 2,7 posto, 2027. od 2,5 posto i 2028. od 2,4 posto. Rast gospodarstva će unatoč složenim okolnostima i dalje biti u vrhu EU.

Što se tiče deficita opće države, u skladu prioritetima financiranja različitih rashoda iz državnog proračuna i očekivanim porastom prihoda, deficit očekujemo na 2,9 posto, čime će ukupni dug države u BDP-u smanjiti na 56 posto.

Najviše prihoda stiže od poreza

Samim time ukupni prihodi porast će s 33 milijarde na 35,7 milijardi eura u 2026. godini. Ukupni rashodi se povećavanju s 36,8 na 39,8 milijardi eura, što je tri milijarde eura.

Od 35,7 milijardi eura koje planiramo prikupiti 54 posto se odnosi na poreze, 18 posto na doprinose, 14 posto na ostale prihode, 13 posto pomoći i jedan posto prihodi od mirovine.

Od ukupno 19,1 milijardu eura poreznih prihoda, PDV čini 68 posto, porez na dobit 14 posto, posebni porezi i trošarine 17 posto i ostali porezi jedan posto. Potvrđujemo kako je naš porezni sustav potrošno orijentiran i to je dobro za naš proračun s obzirom na to da poreze prikupljamo i od osoba koje nisu hrvatski rezidenti.

Treba voditi računa i o tome da su porezni rashodi, odnosno proizvodi i usluge koje su pod sniženim stopama PDV-a. Projekcije su pokazale da kad bi uz zadržavanje istih prihoda, kad ne bismo imali snižene stope PDV-a, ta opća stopa mogla biti dvadesetak posto. Ostvarujemo značajne prihode uz niz iznimaka proizvoda i usluga po nižim stopama.

Kako bismo jasnije pokazali strukturu proračuna po prioritetima, razbili smo je na nekoliko osnovnih komponenti. Od 39,8 milijardi eura, trećina, odnosno 33,3 posto odlazi na mirovine i ostale naknade građanima, 22 posto su rashodi za zaposlene, 13 posto subvencije općinama, gradovima i županijama te izvanproračunskim korisnicima, 10 posto potpora funkcioniranju javnih službi, osam posto subvencija i potpora gospodarstvu i neprofitnom sektoru, osam posto za kapitalne investicije te šest posto financijskih rashoda i doprinosa EU.

Za zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu u 2026. godini koje se može provesti do 9,1 milijardu eura, dok će tekuće otplate glavnice državnog duga iznositi 3,1 milijardu eura, zaduženej izvanproračunskih korisnika iznosi 410,7 milijuna eura, godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 435 milijuna eura. Postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i općina zaustavljen je na pet posto ukupnog prihoda iz 2025. godine", zaključio je ministar Primorac.

Priuštivi najam i za zaštićene najmoprimce

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić predstavio je prijedlog programa priuštvog najma.

"Nacionalnim planom stambene politike definirali smo tri cilja: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i omogućavanje prostora u funkciji stanovanja. I prije programa je već krenula realizacija plana stambene politike. Omogućili smo ubrzanu izgradnju stanova u sustavu POS-a, omogućili smo povrat plaćenog PDV-a u iznosu od 50 posto i povrat cjelokupnog poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine.

Kroz izradu Plana stambene politike utvrdili smo da u Hrvatskoj imamo 600.000 praznih stambenih jedinica, a u isto vrijeme nam za omogućavanje priuštivog stanovanja nedostaje 236.000 stambenih jedinica. Tad smo omogućili da bi najbrža aktivacija bila kroz program priuštivog najma, čime bi aktivirali oko 1000 stanova u državnom vlasništvu koji su neuređeni i prazni, ali i stanova u privatnom vlasništvu.

Cjelokupan proces će provoditi APN, koje je središnje tijelo za provedbu Plana stambene politike. Planiramo do kraja godine raspisati javne pozive za vlasnike stanova koji su prazni više od dvije godine, kako bi ih podigli na tržište, ali i za zaštićene najmoprimce koji nisu u mogućnosti priuštivog stanovanja da nam se jave, kako bi temeljem liste prvenstva mogli useliti u te stanove za koje se nadamo da će ih građani dati na upravljanje APN-u.

APN će uime i zaračun vlasnika stana brinuti o stanu čitavo vrijeme iznajmljivanja, a da će vlasnik odmah po potpisu ugovora dobiti 60 posto najamnine za ukupno razdoblje najma, a nakon polovcie tog perioda preostalih 40 posto.

Najmoprimci će plaćati priušštivu najamninu, a razliku između priuštive najamnine i medijalne najamnine u jedinic JLS će se osigurati u državnom proračunu", poručio je Bačić.