Kako je istaknuo na samom početku, pozornost svijeta usmjerena je na Bliski istok i energetsku krizu kao posljedicu rata između SAD-a i Irana. No ima li razloga za dramu?

Stojić ističe da su cijene ključnih sirovina i indeks prehrambenih proizvoda znatno ispod razina iz 2022. godine. Ne očekuje da će cijene eskalirati jer su dobavni lanci u boljem stanju nego 2022. godine te su sve razvijene ekonomije znatno manje energetski intenzivne, a po tom kriteriju EU najbolje stoji u usporedbi s drugim područjima.

Istaknuo je da rat u Iranu ne predstavlja samo energetski šok, već se prelijeva i na cijene umjetnih goriva, a one pak imaju utjecaj na cijene prehrambenih proizvoda.

'Kako se energetski šok prenosi na inflaciju, to ovisi o udjelu energenata u košarici prosječnog potrošača, a Hrvatska po tome ne stoji baš najbolje. Imamo dosta visok udio energenata u košarici. Što se tiče goriva, tu stojimo nešto bolje. Trebamo reći da, budući da su gotovo sve vlade još u prvoj energetskoj krizi subvencionirale cijene energenata, cjelokupan učinak treba gledati kroz politiku subvencija', istaknuo je Stojić.

Hrvatska je ranjiva, ali...

'Hrvatska je s jedne strane ranjiva, ali država snažno subvencionira cijene energenata, pogotovo za stanovništvo, pa izostaje snažan učinak na kretanje inflacije', dodaje.

Govoreći o makroekonomskim učincima rata na Bliskom istoku, Hrvatska je u prosjeku članica EU-a. Da se cijena nafte zadrži preko 80 dolara, utjecaj bi bio malen (oko 0,3 posto), ali jako utječe na inflaciju, po čemu smo među prve tri članice EU-a.

'Zašto je tome tako? Zbog cijena usluga, a one su kod nas još uvijek niske u odnosu na prosjek EU-a, kojem se značajno približavaju što snažnim rastom plaća, ali i zbog turizma, jer gosti relativno snažne kupovne moći u relativno kratkom periodu dolaze na naše tržište', istaknuo je Stojić.

Naglasio je da ovi šokovi ne utječu toliko značajno na naš rast, ali utječu na inflaciju. Budući da ekonomski rast ostaje snažan, ekonomija relativno dobro prolazi kroz inflatorni šok i apsorbira ga.

Unatoč tome, istaknuo je da je inflacija glavni rizik, pogotovo u slučaju produljenog rata. Njihove prognoze temelje se na nekoliko scenarija, a u onom najizglednijem očekuje se zadržavanje visoke stope rasta, od 2,5 posto (što je usporavanje u odnosu na 2025.), ali je i dalje značajno iznad prosjeka EU-a (0,6 posto).

'To je i dalje višestruko snažnija dinamika nego u području EU-a', naglašava Stojić.

Rezolutno odbiti bilo kakvo daljnje napuhavanje plaća u javnom sektoru

Osobna potrošnja trebala bi nastaviti sa sličnim rastom, kao i visoka stopa rasta investicija (4 posto). Ono što je pogonilo hrvatsku ekonomiju lani bio je robni izvoz, a očekuju da se to nastavi i u ovoj godini. Inflacija bi u 2026., prema njihovim procjenama, trebala iznositi oko pet posto, a stopa nezaposlenosti ostala bi ispod pet posto.

U Hrvatskoj rast zaposlenosti drži javni sektor s rastom od tri posto, a u privatnom sektoru primijećen je pad, pogotovo u prerađivačkom sektoru.

'Energetska kriza je prijetnja, ali mi smo i prije nje imali određene izazove s kojima se suočavamo. Prije svega, istaknuo bih gubitak konkurentnosti zbog administrativnog određivanja politike plaća, prvenstveno kroz mase plaća iz državnog proračuna', upozorio je Stojić, dodavši da se upravo masa plaća u državnom proračunu u relativno kratkom roku udvostručila (2022. 7,5 milijardi eura, 2026. 13,5 milijardi eura). Prema procjenama za ovu godinu, bit ćemo druga zemlja članica EU-a po masi plaća iz državnog proračuna, odmah iza Danske.

'Vrlo rezolutno treba odbiti bilo kakvo daljnje napuhavanje mase plaća jer ona u inflatornom okruženju samo dolijeva ulje na vatru od kojeg na kraju najviše stradaju ranjive skupine, u čijoj je potrošačkoj košarici velik udio osnovnih potreba. To je nešto što svi trebamo imati na umu. S takvom politikom treba veoma oprezno nastaviti', ukazuje Stojić.

Upozorio je da je u Hrvatskoj primjetan trend rasta troška rada od 14 posto, što potiče inflaciju u posljednje dvije do tri godine.

Investicije rastu, ali profiti padaju

Investicije su u Hrvatskoj nadmašile rast u gotovo svim usporedivim ekonomijama i prosjeku EU-a, ali se pojavljuje oksimoron: profitabilnost pada. Izgubljeno je tako gotovo sedam posto profitabilnosti BDP-a.

'Profiti su rapidno pali u posljednje dvije godine i to nam smanjuje kapacitet za ulaganja', ističe Stojić te dodaje da je velik nesrazmjer u raspodjeli dodane vrijednosti između poduzeća i zaposlenih. Gotovo 50 posto BDP-a odlazi na primanja zaposlenih u javnom sektoru, a taj je omjer izbalansiran na istoku Europe.

Podaci pokazuju i da je standard građana sve bliži prosjeku EU-a, u čemu smo prestigli Češku i Estoniju.

Dodatni izazov za gospodarstvo je usporen rast produktivnosti. Ne samo da je dvostruko manji prema dodanoj vrijednosti po zaposlenom u odnosu na prosjek EU-a, već i ispod prosjeka zemalja istoka EU-a, a zaostaje u posljednje tri godine.

Stopa zaposlenosti mladih, nakon ukidanja olakšica za njihovo zapošljavanje, pala je za 1,5 posto. To je uvjerljivo najveći pad i samo tri članice EU-a imale su ga u prošloj godini, a zabrinjava što je ta stopa zaposlenosti niža nego 2019. godine.

'To je segment koji moramo itekako ojačati ako želimo računati na rast produktivnosti u budućnosti', naglašava Stojić.

Govoreći o uvjetima financiranja, istaknuo je da su oni još uvijek povoljni, no pitanje je do kada. Naime europski fondovi potiču rast investicija u Hrvatskoj, a optimizam ulijeva i rast kreditiranja investicija poduzeća. Trošak zaduživanja za hrvatske tvrtke je ispod prosjeka EU-a, što je blagodat za sve koji žele investirati, a kamatne stope su realno negativne, što čini veoma poticajno okruženje za zaduživanje.

'Očekujemo da ECB ove godine dva puta preventivno podigne kamatnu stopu zbog inflatornih rizika', ističe Stojić te dodaje da bi to moglo rezultirati mini ciklusom smanjenja kamatnih stopa u 2027. godini.

'Kao što sam rekao, to je vrlo poticajno okruženje za investicije', zaključio je Stojić.

HUP dao svoje preporuke za rast produktivnosti

Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, osvrnula se na predstavljene prognoze te predstavila HUP-ove preporuke za rast produktivnosti.

Na samom je početku istaknula da je ključan fokus na privatne investicije tako da se kreiraju instrumenti za njihovo poticanje, pristupi poreznom, administrativnom i regulatornom rasterećenju te krene u izmjene Zakona o javnoj nabavi i poticanju ulaganja kako bi se otvorio prostor za snažnije poticanje privatnog sektora na kapitalne investicije.

Dodala je da hrvatske tvrtke i dalje plaćaju 18 posto veću cijenu električne energije u odnosu na svoje konkurente u Uniji.

'Vlada je zaštitila kućanstva i male i srednje poduzetnike, međutim velika poduzeća, dakle najveći poslodavci, već četiri-pet godina plaćaju tržišnu cijenu električne energije, što dodatno potkopava konkurentnost gospodarstva', naglasila je Weber te dodala da su predlagali načine na koje smanjiti troškove električne energije u gospodarstvu, prije svega kroz prostor koji je kreirala Europska komisija direktivama kojima bi se rasteretila cijena električne energije za poslodavce.

Kao jedan od ključnih faktora za rast produktivnosti istaknula je i jačanje digitalne i AI infrastrukture.

Smanjiti broj zaposlenih u javnom i državnom sektoru i poslati ih u privatni

'Digitalizacija će sigurno doprinijeti prostoru za povećanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih u javnom i državnom sektoru. Ne možemo dovoljno naglasiti eksploziju mase plaća u državnom proračunu. U budžetu za 2026. godinu plaće, mirovine i transferi stanovništvu prijeći će 50 posto državnog proračuna, što je dugoročno doista neodrživo', upozorila je Weber.

Posebna bi se pozornost, smatra, trebala usmjeriti na jačanje konkurentnosti i produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, pogotovo u ovim uvjetima geopolitičke nestabilnosti.

'Stvarno smatramo da je pitanje nacionalne sigurnosti fokusirati se na proizvodnju hrane i što je moguće veću samodostatnost u njezinoj proizvodnji. U tome smo iznimno aktivni u cilju izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, upravo želeći zaštititi proizvođače u odnosu na one koji ne proizvode. Ključno je potaknuti i fokusirati se na one koji proizvode, zaštititi njih, na njih usmjeriti subvencije, a oni koji ne proizvode i koji ne koriste zemljište, ali za to primaju subvencije, mislimo da ih treba ukloniti s tržišta, iz poljoprivredne politike', istaknula je.

Kao još jedan način za povećanje produktivnosti navela je zamjenu porezne baze u segmentu srednjih i viših plaća porezom na kratkoročni najam. Upravo te plaće (iznad 1800 eura neto) imaju porezni klin koji je iznad 43,5 posto, po čemu smo među rekorderima u Uniji. Dodala je da bi porezno rasterećenje moglo biti jedan od načina na koje zadržati i vratiti mlade u Hrvatsku, pogotovo one koji rade na poslovima što stvaraju dodanu vrijednost.

'Skrećemo pozornost na to da je porezno opterećenje na kratkoročni najam šest do osam puta manje od poreznog opterećenja na plaće', istaknula je.

Iz HUP-a pozivaju i na restrukturiranje državne administracije i njezinu bolju učinkovitost. Ističu da je broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru 26 posto, a dodaju li se tome i zaposleni u državnim poduzećima, onda se taj postotak penje na 33 posto, prema čemu smo među rekorderima u Uniji. Naime to je rezultiralo velikim udjelom mase plaća u BDP-u od 13,5 posto.

'Smatramo da je to dugoročno neodrživo. Ovo je doista povijesna prilika jer u privatnom sektoru dramatično nedostaje kvalitetne radne snage te smatram da se pametnim politikama prekvalifikacije može efikasnije ustrojiti javni i državni segment, a prebaciti višak zaposlenih u privatni sektor', istaknula je.

Ponovila je da u HUP-u ne smatraju dobrom odluku o ukidanju oslobođenja za plaćanje zdravstvenog doprinosa za mlade zaposlenike i podsjetila da je njezin rezultat pad broja zaposlenih mladih od 1,5 posto. Smatra stoga da je ključno povećati njihovu zaposlenost i, ako je moguće, vratiti iseljene mlade.

'Stvarno uvijek funkcioniramo i radimo na bazi činjenica, ne na bazi dojma. Želimo se fokusirati na konkretne argumente. Bruto profitabilnost hrvatskog gospodarstva je 50 posto ispod prosjeka EU-a i 25 posto ispod prosjeka središnje i istočne Europe. Također, bruto profitabilnost našeg gospodarstva je u silaznom trendu, što otežava ulaganje u pojačanje produktivnosti i kapitalne investicije. U BDP-u je udio bruto dodane vrijednosti za poduzeća pao u odnosu na participaciju plaća, a ona se povećala na gotovo 50 posto BDP-a. Znači imamo potpuno drugo kretanje: povećanje udjela rada u odnosu na pad bruto profita. Stvarna kretanja u ekonomiji su potpuno drugačija od onoga što se može čuti u javnom prostoru', istaknula je na kraju Weber.