javno VS. privatno

Što velike kompanije misle o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti: 'Ako nas se uključi, imamo spremne projekte'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 28.04.2021 15:16
  • Objavljeno 28.04.2021 u 15:16
Martina Dalić, Mihael Furjan i Emil Tedeschi

Martina Dalić, Mihael Furjan i Emil Tedeschi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven, pixsell

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) donosi Hrvatskoj 6,3 milijarde eura, čime bi se trebalo pobijediti koronarecesiju i učiniti gospodarstvo otpornijim na buduće krize. Plan je u velikoj mjeri napravljen daleko od očiju javnosti, zbog čega se Vlada našla pod udarom kritika kako političke oporbe, tako i privatnih poslodavaca, posebice Hrvatske udruge poslodavaca koja je od početka inzistirala na većem angažmanu privatnog sektora i kritizirala prevelika ulaganja koja NPOO predviđa u javnom sektoru

Kritikama su se priključile brojne druge udruge, poput HOK-a i Glasa poduzetnika, s apelima da se bespovratni novac ponudi malim i srednjim poduzećima jer će bez njega mnogi biti osuđeni na zatvaranje poslovanja i otpuštanje radnika.

Kao dva ključna projekta u privatnom sektoru, a koji bi mogli biti izravno financirani novcem NPOO-a, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić naveo je izgradnju Inine biorafinerije u Sisku za proizvodnju bioetanola. Taj je projekt vrijedan oko 250 milijuna eura. Drugi ključni projekt otpada na Rimac automobile, koji će dobiti 200 milijuna eura za razvoj 'novog ekosustava urbane mobilnosti integriranog s javnim gradskim prometom u Zagrebu'.

Što o NPOO-u misle u HUP-u, već je dobro poznato: čak 99 posto poduzetnika koje su oni ispitali zainteresirano je za novac EU-a, no do njega će teško doći. Provjerili smo kako dišu naše velike korporacije po pitanju tog plana i jesu li baš svi skloni kritici.

U Atlantic grupi, koju vodi Emil Tedeschi, na naša pitanja koliko su zadovoljni prijedlogom NPOO-a i imaju li kakve investicije koje bi mogli financirati njime odgovaraju nam da u ovom trenutku plan u principu ne uključuje velika poduzeća, no da su spremni 'uskočiti' kad bi se to promijenilo.

Emil Tedeschi

Emil Tedeschi

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban

'Atlantic grupa ima niz projekata koji se mogu (su)financirati na ovaj način, prije svega iz domene širenja proizvodnih kapaciteta i uvođenja novih tehnologija, digitalne transformacije poslovanja i uvođenja mjera energetske učinkovitosti', poručili su nam.

U farmaceutskom divu Plivi, jednom od najvećih hrvatskih izvoznika, koju vodi Mihael Furjan, inače i šef HUP-a, uvodno kažu kako udar na gospodarstvo koji se dogodio u koronakrizi nije zabilježen u povijesti, zbog čega su NPOO i ostali instrumenti EU-a koji Hrvatskoj ukupno nude 9,5 milijardi eura generacijska prilika za razvoj.

  • +4
  • +1

Mihael Furjan

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Misle da se NPOO mora bazirati na jačanju konkurentnosti ekonomije i smanjenju velike ovisnosti o turizmu, uslužnim djelatnostima i osobnoj potrošnji.

'Naravno, ne treba zanemariti to koliko je turizam značajan za Hrvatsku kao mediteransku zemlju, ali vjerujemo da treba puno više raditi na jačanju industrijske proizvodnje, pogotovo one koja osigurava proizvode visoke dodane vrijednosti i koja se zasniva na modernim tehnologijama te istraživanju i razvoju', poručuju nam.

Niti oni ne računaju na novac iz plana za oporavak, ali podržavaju to da se što više novca usmjeri privatnom sektoru jer on može osigurati značajno bolje povrate na investirano i daleko veću zapošljivost, osobito stvaranje radnih mjesta s visokom dodanom vrijednosti.

Pliva

Pliva

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

'Privatni sektor zapošljava oko 1,2 milijuna ljudi, znači tri od četiri zaposlena su u privatnom sektoru; on stvara skoro 100 posto izvoza i vuče cijelu zemlju naprijed, stvara više od 70 posto BDP-a. Ne vidimo problem u tome da se dio sredstava usmjeri i u javni sektor te poboljša kvaliteta života građana, ali držimo da je nužno, ako Hrvatsku želimo učiniti konkurentnijom, što snažnije poduprijeti upravo privatni dio gospodarstva', zaključuju.

I u Podravci, koju vodi Martina Dalić, bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica vlade Andreja Plenkovića, smatraju da je pred nama prilika generacije i da novac treba iskoristiti što efikasnije kako bi se potaknuo gospodarski rast.

  • +8
  • +5

Martina Dalić u Podravci

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nikola Wolf/Podravski

Oni, za razliku od većine privatnog sektora, ne gledaju na odnos privatnog i javnog kao na dvije suprotstavljene strane, nego baš suprotno.

'Ključ uspjeha za povlačenje sredstava, odnosno postizanje željenog efekta, kvalitetna je i efikasna suradnja ovih sektora, što će stvoriti pretpostavke za to da se raspoloživa sredstva stvarno i brzo iskoriste – stvarno i brzo prenesu u hrvatske gospodarske tokove', poručuju nam iz Podravke.

Brži rast, elaboriraju, zahtijeva potporu javnog sektora kroz reforme i investicije, ali i podršku rastu produktivnosti. Privatni sektor treba promatrati kao partnera i samo suradnja s privatnim sektorom može osigurati potpuno i brzo ostvarivanje korištenja ovih sredstava, za što se svi sudionici slažu da predstavlja nacionalni interes.

  • +6
  • +3

Andrej Plenković u posjetu Podravci

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

'Smatramo da je nužno postaviti prioritete plana na način koji će, gdje je god to moguće i u najvećoj mogućoj mjeri, otvoriti prostor za financiranje investicija privatnog sektora – primjerice u pogledu zelene tranzicije, digitalizacije, tehnološke modernizacije, unapređenja kvalitete radne snage i stjecanja digitalnih vještina. Snažnije otvaranje privatnom sektoru jedini je način da se osigura stvarno i brzo korištenje ovih sredstava, a otvaranje velikim poduzećima način da se osnaže multiplikativni efekti', kažu u Podravci te zaključuju da će sav novac koji ode na investicije u privatnom sektoru sigurno imati pozitivne efekte na gospodarski rast i zapošljavanje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!