javlja hgk

NPOO i promet: Veliki interes za financiranje alternativnih goriva

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 22.04.2021 14:00
  • Objavljeno 22.04.2021 u 14:00
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Bruno Fantulin/PIXSELL

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za sektor prometa predviđeno je 5,5 milijardi kuna. Obuhvaćen je nastavak ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture, sveobuhvatna reforma željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih puteva.

„Očekujemo značajne promjene u cilju postizanja energetski održivog prometa i ispunjavanje ambicioznog europskog cilja o udjelu od 14 posto obnovljivih izvora energije u prometu. Stoga Hrvatska gospodarska komora podržava aktivnosti koje će povećati udio korištenja naprednih biogoriva za prijevoz, povećati elektromobilnost i potaknuti razvoj infrastrukture za vodik,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš povodom predstavljanja NPOO-a u segmentu prometa članicama HGK i relevantnim komorskim Udruženjima i Zajednicama.

Radoš je istaknuo i da u Komori ovaj plan vide kao priliku da se potakne izgradnja infrastrukture i nabava vozila na sva alternativna goriva, u što spadaju i tranzicijska goriva kao što su ukapljeni naftni plin i prirodni plin. Hrvatska je izgradila LNG terminal, ali postoji prostor za rast komercijalne potrošnje, posebno u pomorskom prometu i za prijevoz tereta.

Nacrt NPOO-a u dijelu „Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava“ predstavio je državni tajnik  Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.

Bilaver je istaknuo da je EU prepoznala da je i sektor prometa jedan od onih koji je najviše stradao te da će se oni planovi i projekti koji ne budu obuhvaćeni Nacionalnim planom oporavka i otpornosti moći financirati i iz drugih izvora, poput Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Najavio je donošenje strateškog okvira za željeznički promet. „U tijeku je priprema niza zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, slijedi i reforma i unutarnje plovidbe. Cijeli je niz projekata koji se odnosi prelazak prometa na OIE,“ naglasio je Bilaver.

Predstavljen je popis investicija te je istaknuto da segment prometa u Planu nije ograničen na vidove prometa apostrofirane u preporukama Vijeća EU. Uz ulaganja u gradski i željeznički promet koje vijeće izdvaja kao prioritetne sektore, pridana je važnost cestovnom, pomorskom i zračnom prometu i unutarnjoj plovidbi te njihovoj integraciji u nacionalnu prometnu mrežu.

Na predstavljanju su sudjelovali i članovi relevantnih Udruženja i Zajednica HGK. Tako je zamjenik predsjednika Zajednice za prirodni plin u prometu Moris Gergorić istaknuo da Hrvatska zaostaje za ostalim članicama EU u korištenju alternativnih goriva u prometu, tržište se još razvija i potrebno ga je dodatno poticati. „Zajednica za prirodni plin u prometu se zalaže za veće korištenje prirodnog plina u prometu, kao ekološki i ekonomski prihvatljivog tranzicijskog goriva. Članice EU prepoznale su koristi prirodnog plina, u Europi je danas oko 1.5 milijuna vozila na prirodni plin. Tehnologija je poznata i razvijena, stoga prirodni plin predstavlja dostupnu alternativu klasičnim naftnim gorivima i jedinu alternativu dizelskom gorivu za uporabu u teškim teretnim vozilima. Nacionalni plan oporavka i otpornosti vidimo kao mogućnost da se potakne veće korištenje alternativnih goriva u Hrvatskoj, u što svakako spada i prirodni plin.,“ rekao je Gergorić

Jedno od pitanja sudionika odnosilo se i na dodatna porezna opterećenja kako bi se osigurala bespovratna sredstva. Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić rekao je da je preporuka EK da se ponude olakšice za vozila na alternativni pogon, a u smislu poreza da fokus bude na starija vozila. No, s obzirom na ekonomsku situaciju, odlučili su se ne nametati to dodatno opterećenje građanima.

Što se tiče pojedinih vrsta alternativnih goriva, u ovom trenutku nisu definirali koliko će sredstava biti izdvojeno primjerice za vodik ili sintetička goriva.  U nekim segmentima su projekti već dosta unaprijed definirani, poput željezničke reforme na kojoj je i EK inzistirala. U segmentu javnog linijskog prijevoza i nabave vozila na alternativni pogon pozivi će biti otvoreni svima.

Istaknuto je da će i dio projekata biti financiran kroz druga ministarstva, poput punionica kroz Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja ili digitalizacija određenih procesa kroz Središnji ured za razvoj digitalnog društva. Jedan upit ticao se i financiranja zračnoga prometa, gdje je istaknuto da postoji dosta poteškoća s opravdavanjem financiranja takvih projekata u smislu ekološki prihvatljivih ulaganja, ali da je na temelju svijesti o problemima zračnih luka uzrokovanih pandemijom, Komisija ipak omekšala stav u međuvremenu.

Sudionici su istaknuli da je vrijeme do kada se planira započeti predfinanciranje i krenuti sa sklapanjem ugovora dosta kratko i da bi bilo dobro provesti radionice za potencijalne prijavitelje gdje bi se okviri detaljnije prezentirali, sa čime su se u Ministarstvu složili. Istaknuto je da je intenzitet potpora negdje definiran direktivama, ali da će se ići na maksimalni mogući intenzitet te da se neće pri odabiru koristiti kriterij najbržeg prsta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!