ANALIZA TPORTALA

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 08.05.2017 06:43
  • Objavljeno 08.05.2017 u 06:43
I budućim umirovljenicima država će morati osigurati zaštitni dodatak

I budućim umirovljenicima država će morati osigurati zaštitni dodatak

Izvor: Pixsell / Autor: Tino Jurić

Prema medijskim spekulacijama, umirovljenici čije će se mirovine sastojati od uplata iz prvog i drugog mirovinskog stupa imat će trećinu manju mirovinu od postojećih. No je li baš sve tako crno?

Uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine pokrenuta je mirovinska reforma koja je trebala donijeti održiv mirovinski sustav.

Između ostalog, uveden je drugi mirovinski stup koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tada je predviđeno da se u drugi stup uplaćuje pet posto plaće.  

Kako je zbog krize zaustavljen nastavak mirovinske reforme, koji je predviđao povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na 10 posto, vrlo brzo se pokazalo da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni da se održi postojeća razina mirovina.

Dokument: "Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2020."

Kako bi privremeno riješila problem, država je 2011. ljudima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila da se vrate u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto.

Međutim u prvi stup se ne mogu vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina, znači svi oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za njih nije predviđen ni dodatak od 27 posto.

Kako se do danas ništa nije promijenilo u pogledu izdvajanja za drugi stup, Vlada će zaštitni dodatak morati proširiti i na nove umirovljenike.

Na to upućuje i stav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iz kojeg su poručili da nitko od budućih umirovljenika neće biti zakinut.

Za državu to ne bi trebao biti velik problem jer za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, budući da će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.  

Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u potpunosti pokriti zaštitni dodatak.

Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup. 

Kako stoji u Vladinom programu reformi i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020., ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!