U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 0,3 posto u odnosu na lipanj, kada je, prema revidiranim podacima, smanjena za 0,6 posto. Trend je pratila i EU s rastom proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na lipanj kada se bila smanjila za revidiranih 0,4 posto.

Dominiraju netrajna potrošačka dobra

Najviše je na razini obaju područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u eurozoni te za 1,3 posto u Uniji. U prethodnom mjesecu bila je pala za revidiranih 4,2, odnosno za 3,2 posto.

Zamjetno je uvećana i proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 1,3 posto u eurozoni te za 0,9 posto u Uniji, a u gotovo istom postotku uvećana je i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara.

Proizvodnja energije potonula je pak u srpnju za 2,9 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU. U lipnju bila je porasla oko 1,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Skok u Hrvatskoj

Najviše je u srpnju na mjesečnoj razini porastao obujam industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, za 2,6 posto. Stopa rasta najviša je od kraja prošle godine pokazuju Eurostatovi podaci.

U lipnju proizvodnja u Hrvatskoj bila se smanjila na mjesečnoj razini za 1,3 posto, a u svibnju za 2,9 posto. Blizu su Hrvatskoj i Mađarska i Slovenija s povećanjem obujma industrijske proizvodnje za 2,1 posto u odnosu na lipanj.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je pak u srpnju Estonija, od 5,5 posto. Slijede Malta i Švedska gdje je smanjena za 4,7, odnosno za 3,9 posto.

Manje energije

Godišnja usporedba pokazuje pak rast industrijske proizvodnje u eurozoni i EU u srpnju za 1,8 posto. Prema revidiranim Eurostatovim podacima, u lipnju je bila porasla za samo 0,7 posto u zoni primjene europske valute i za 1,0 posto na razini Unije.

Daleko najveći rast zabilježen je na oba područja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, i to za 6,6 posto u eurozoni i za 5,2 posto u EU. Osjetno je porasla i proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 2,1 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU. Najviše je pak smanjena proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,9 odnosno za 0,7 posto.

Blizu je i energetski sektor koji je smanjio proizvodnju za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,6 posto na razini Unije, izračunali su statističari.

Dvoznamenkasta Latvija

Na godišnjoj je razini u srpnju daleko najviše poskočila industrijska proizvodnja u Latviji, za 9,8 posto, pokazali su podaci Eurostata. Slijede Irska gdje je porasla za 8,1 posto i Švedska s obujmom proizvodnje većim za 4,1 posto.

Najviše je pak na godišnjoj razini smanjena industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 8,3 posto. Slijede Luksemburg i Slovačka s padom proizvodnje za nekih 4,7 posto.

U Hrvatskoj je pak industrijska proizvodnja smanjena na godišnjoj razini, prvi puta od studenog prošle godine, i to za 1,0 posto. U lipnju bila je porasla za 2,1 posto.

Blizu su Hrvatskoj Mađarska i Nizozemska s rastom proizvodnje za 1,1 odnosno za 0,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.