što kaže zakon

Spajate, kombinirate, planirate: Donosimo veliki vodič s pravilima za korištenje godišnjeg odmora

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 18.06.2019 22:02
  • Objavljeno 18.06.2019 u 22:02
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U uvjetima manjka radnika i intenzivnih sezonskih aktivnosti nije nimalo lako isplanirati godišnji odmor. Kako biste lakše uskladili želje i mogućnosti, istražili smo pravila za korištenje godišnjeg

Korištenje godišnjeg odmora regulirano je Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i internim aktima poslodavca. Važno je znati da su Zakonom o radu propisani minimalni uvjeti koje poslodavac mora ispuniti, a ostalim navedenim aktima uređuju se dodatna prava.

Stjecanje prava na godišnji

Godišnji odmor je pravo, ali i obveza, što znači da ga se ne možete odreći u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Pravo na godišnji stječete nakon šest mjeseci neprekidnog rada, odnosno radnog odnosa. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste stekli pravo na godišnji odmor, morate navršiti staž od šest mjeseci bez obzira na to koliko ste staža imali prije prekida.

Duljina godišnjeg odmora

Za svaku kalendarsku godinu imate pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate pravo na dodatnih tjedan dana.

U godišnji odmor uračunavaju se samo radni dani. S obzirom na to da radni tjedan može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, minimalni broj dana godišnjeg može biti 20 ili 24 dana. Dakle, blagdani i nedjelje ne smiju se uračunati u godišnji bez obzira na raspored radnog vremena.

Naravno, možete dobiti i više od zakonskog minimuma ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju na minimalna četiri tjedna dodaje se određeni broj dana prema utvrđenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i sl.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

U pojedinim slučajevima, primjerice ako ste se zaposlili u drugom dijelu godine ili ako vam radni odnos prestaje prije 1. srpnja, nemate pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Razmjerni dio izračunava se tako da se odredi dvanaestina od punog godišnjeg odmora na koji biste imali pravo za tu godinu i taj iznos pomnoži s brojem mjeseci trajanja radnog odnosa u kalendarskoj godini za koju se izračunava dužina razmjernog dijela.

Primjerice, ako ste se zaposlili 1. listopada, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, u toj godini stječete pravo na šest dana godišnjeg odmora ili npr., ako vam ugovor o radu istječe 1. svibnja, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, imate pravo na osam dana godišnjeg odmora.

  • +55
  • +52

Krajnje je vrijeme da isplanirate svoj godišnji

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic

Raspored godišnjeg odmora

Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu. Prilikom utvrđivanja rasporeda poslodavac vodi računa o organizaciji rada i prijedlozima zaposlenika. Pritom treba naglasiti da poslodavac ne mora prihvatiti vaš prijedlog ako ga ne može uskladiti s potrebama organizacije rada.

Radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U tom slučaju morate iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor.

Jedan dan godišnjeg odmora možete koristiti kad to želite, uz obvezu da o tome obavijestite poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.

Prenošenje godišnjeg odmora

Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostali neiskorišteni dio morate iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Važno je naglasiti da ne možete prenositi godišnji odmor ako vam je poslodavac omogućio njegovo korištenje tijekom godine.

U slučaju da vam je godišnji odmor prekinut ili ga niste iskoristili zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni dopust, imate ga pravo iskoristiti poslije povratka na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Naknada plaće

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora imate pravo na naknadu plaće i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.

  • +7
  • +4

Godišnji odmor je pravo, ali i obveza

Izvor: Cropix / Autor: I. Ravlić/V. Dugandžić

Što ako niste iskoristili godišnji, a ostali ste bez posla?

Može se dogoditi da vam istekne ugovor o radu, a niste iskoristili godišnji odmor. U tom slučaju poslodavac vam ne treba produžiti ugovor, ali imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u punom iznosu vaše prosječne mjesečne plaće ostvarene tijekom posljednja tri mjeseca rada ako je do prekida radnog odnosa došlo poslije 1. srpnja.

Kada do raskida radnog odnosa dođe prije 1. srpnja, za tekuću godinu računa se razmjerni broj dana godišnjeg odmora, tj. za svaki odrađeni mjesec imate pravo na po dvanaestinu od ukupnog broja dana godišnjeg odmora.

Na naknadu imate pravo i u drugim slučajevima prekida radnog odnosa: kod sporazumnog otkaza, poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, izvanrednog i redovnog otkaza.

Naknada se oporezuje na isti način kao plaća. Znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi te porez i prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine imate pravo na slobodne dane uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji.

Prema zakonu, za navedene potrebe možete koristiti slobodne dane u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

U dogovoru s poslodavcem možete koristiti neplaćeni dopust do treće godine djeteta

U dogovoru s poslodavcem možete koristiti neplaćeni dopust do treće godine djeteta

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pravo na plaćeni dopust imate i za vrijeme utrošeno za obrazovanje ili stručno osposobljavanje i usavršavanje pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Također, plaćeni dopust možete ostvariti po osnovi darivanja krvi. Kao darivatelj imate pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji možete koristiti na dan darivanja.

Neplaćeni dopust

U dogovoru s poslodavcem možete koristiti i neplaćeni dopust ako postoje opravdani razlozi za izbivanje s posla. Neplaćeni dopust odobrava se za različite potrebe koje nisu pokrivene plaćenim dopustom. Najčešće su to obiteljske potrebe (njega ili liječenje člana obitelji, produženi rodiljni dopust), obrazovanje, stručno usavršavanje i osposobljavanje te neki drugi osobni razlozi (liječenje na vlastiti trošak, sudjelovanje na sportskim natjecanjima, kulturnim priredbama i sl.).

Za vrijeme takvog dopusta miruju prava i obveze iz radnog odnosa, što znači da ne dolazi do njegova prestanka. Zakonom o radu nisu propisani konkretni razlozi zbog kojih se može odobriti neplaćeni dopust, niti su propisane mogućnosti korištenja i ograničenja trajanja neplaćenog dopusta.

Za trajanja neplaćenog dopusta poslodavac ne isplaćuje plaću, ali je dužan podmirivati obvezne doprinose, koje može obračunavati primjenom najniže mjesečne osnovice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!