Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da je situacija već sada zabrinjavajuća.

‘Vrlo je vjerojatno da će godišnji odmor mnogih biti pogođen, bilo otkazivanjem letova, bilo vrlo skupim kartama. Ako zrakoplovnog goriva nema, onda ga nema’, rekao je.

Dodao je kako se trenutačno radi prije svega o krizi cijena, ali upozorava da bi se, nastavi li se sukob, mogla razviti i kriza opskrbe, osobito kad je riječ o zrakoplovnom gorivu.

‘Čak i u najboljem scenariju, ako bi se Hormuški tjesnac ponovno otvorio, cjenovni pritisci potrajat će još neko vrijeme. Energetska infrastruktura teško je oštećena i njezina obnova trajat će godinama, što znači dugoročno više cijene’, upozorio je Jørgensen.

Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi ozbiljniji problemi s opskrbom mogli nastupiti u idućih pet do šest tjedana. Zrakoplovne kompanije već reagiraju: Lufthansa je najavila otkazivanje oko 20.000 letova u nadolazećim mjesecima, dok druge kompanije povećavaju cijene, osobito na dugim linijama, kako bi ublažile rast troškova goriva.

Na oprez pozivaju i regulatorna tijela. Čelnik talijanske Uprave za civilno zrakoplovstvo Pierluigi Di Palma poručio je da bi građani trebali razmotriti provođenje odmora unutar vlastitih zemalja.

‘Ovaj put situacija je drukčija jer psihološki učinak snažno utječe na potražnju. Preporuka je razmotriti odmor u blizini, a oni koji planiraju daleka putovanja trebali bi razmisliti o dodatnom osiguranju koje pokriva otkazivanja i kašnjenja’, rekao je.

Europska unija u međuvremenu priprema mjere za ublažavanje posljedica energetske krize. Među njima su ubrzavanje ulaganja u obnovljive izvore energije, poticaji za ugradnju sustava poput dizalica topline i solarnih panela te preporuke državama članicama da smanje poreze na električnu energiju kako bi se potaknulo korištenje električnih vozila.