plin u cirkulaciji

Moskva ispucala adute: 'Zima svih zima' mogla bi biti blaga, Europa će je preživjeti i bez ruskog plina. Veliki problemi na vidiku 2023.

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 22.09.2022 21:30
  • Objavljeno 22.09.2022 u 21:30
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Dario Bajurin / Alamy / Alamy / Profimedia

Odlukom da na neodređeno vrijeme obustavi rad plinovoda Sjeverni tok 1, Rusija je iskoristila jednu od svojih zadnjih karata u energetskom ratu s Europom. Vrijeme donošenja takve odluke poklopilo se sa zelenim svjetlom zemalja iz skupine G7 za uvođenje ograničenja cijena ruske nafte, što vjerojatno nije slučajnost

Ipak, Rusija nastavlja isporučivati plin Europi preko Ukrajine (cca 1,2 milijarde kubičnih metara mjesečno) i Turskog toka, Turkstreama (cca 1,1 milijardu kubičnih metara mjesečno). 'Vjerujemo da će se preostala ponuda, koja djelomično kopni u EU i zemljama koje nisu članice EU-a (tj. Srbija, Crna Gora), također suočiti s rastom rizika od prekida opskrbe u slučaju povećanog pritiska Zapada na ruski energetski sektor', pišu analitičari Raiffeisen Bank Internationala (RBI), Bernd Maurer i Oleg Galbur.

Uz blaže vrijeme prošle zime potrošnja plina u EU u prvom tromjesečju 2022. (osam posto manje na godišnjoj razini) i drugom tromjesečju 2022. (-16 posto godišnje) sugerira da je Europa doživjela pad potražnje izazvan cijenom (osobito u drugom tromjesečju), a analitičari očekuju da će se pad potražnje dodatno ubrzati.

Na godišnjoj razini taj pad potrošnje od 20 posto u drugoj polovici ove godine ostvario bi ciljeve Europske unije za smanjenje potrošnje plina u 2022., bez potrebe za uvođenjem mjera racioniranja.

'Pretpostavljajući prosječne temperature sljedeće zime, predviđamo pad europske potrošnje plina u 2023. za otprilike četiri posto na godišnjoj razini, odnosno na 335 milijardi kubičnih metara (s 350 mlrd. kubičnih metara u 2022. i 412 mlrd. kubičnih metara u 2021.). Kao rezultat manje potrošnje plina i snažnijeg dotoka LNG-a (+30 milijardi kubika u razdoblju od siječnja do 22. kolovoza ili +55 posto godišnje), cilj EU-a da se skladišta plina popune minimalno 80 posto ispunjen je prije listopadskog roka', pišu Maurer i Galbur.

Prema njihovim projekcijama, EU je spreman pokriti svoju potražnju za plinom u sljedećoj sezoni grijanja čak i bez priljeva iz Rusije.

  • +5
  • +2

Sjeverni tok 1

Izvor: Profimedia / Autor: Sachelle Babbar / Zuma Press / Profimedia

'Procjenjujemo da bi europska skladišta plina na kraju prvog tromjesečja 2023. trebala biti popunjena otprilike na 22 posto kapaciteta, uz određene uvjete poput pada potražnje od 15 posto u 2022., dotoka LNG-a od otprilike 10 milijardi kubičnih metara mjesečno u drugoj polovici 2022. te, naravno, uz relativno blagu zimu. Europska unija mora osigurati više LNG-a kako bi pokrila svoju potrošnju sljedeće godine', dodaje se u analizi RBI-a.

No situacija na europskom tržištu plina mogla bi se dogodine dodatno pogoršati. Prema projekcijama, europska skladišta plina mogla bi biti popunjena na samo 63 posto kapaciteta prije zime 2023./2024. (u odnosu na cca 90 posto ove godine), što bi zahtijevalo veće uštede plina preko dodatnog smanjenja potražnje i većeg oslanjanja na alternativne izvore energije.

  • +9
  • +6

Rat u Ukrajini

Izvor: Profimedia / Autor: Juan BARRETO / AFP / Profimedia

Očekuje se povećanje LNG-a na 47 posto ukupne potrošnje u 2023. godini (u odnosu na 35 posto u 2022.). Trenutačno terminski ugovori za plin (TTF) pokazuju razinu cijene od cca 190 eura za megavatsat u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. te cca 160 eura za megavatsat za razdoblje između drugog i četvrtog tromjesečja 2023. godine.

'Smatramo da bi visoka razina plina u skladištima i pad potražnje izazvan visokom cijenom plina trebali značajno smanjiti premiju rizika ugrađenu u europske cijene plina. Stoga bismo očekivali kretanje europske cijene plina između 100 i 150 eura po megavatsatu u četvrtom tromjesečju 2022. i 100 eura po megavatsatu u prvom tromjesečju 2023. Europske cijene plina mogle bi ponovno porasti u trećem tromjesečju 2023. (na razine iznad 200 eura za megavatsat, kao što je zabilježeno ovog ljeta) s obzirom na to da bi postizanje sigurne razine plina u skladištima (od minimalno 80 posto) prije početka zime 2023./2024. zahtijevalo više razine cijena kako bi se privukla potrebna količina LNG-a.

Shodno tome, očekivali bismo kretanje cijene plina između 150 i 200 eura za megavatsat u drugoj polovici 2023. godine. Osim vremena, ključni čimbenik rizika je dotok LNG-a. Dakle razvoj potražnje za plinom u Aziji (tj. vrijeme, potražnja plina u Kini) s dostupnošću nove ponude LNG-a (tj. novi LNG projekti u SAD-u, Norveškoj i Mozambiku) imali bi izravan utjecaj na europske cijene plina zbog većeg oslanjanja Europe na opskrbu LNG-om', zaključuje se.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!