na udaru krize

Prijeti li kolaps njemačke srednje klase? 'Puno rade, plaćaju poreze i rijetko uživaju olakšice'

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 21.09.2022 22:27
  • Objavljeno 21.09.2022 u 22:27
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Ryan Rahman/Pacific Press / Shutterstock Editorial / Profimedia

Njemački političari već tjednima upadljivo često govore o 'širokom srednjem sloju' ili 'srednjem sloju društva koji teško radi', kako ih je nazvao ministar financija Christian Lindner. Riječ je o sloju stanovništva na 'kojem počiva sve', kako je to opisao list Augsburger Allgemeine, odnosno o 'stabilnim stupovima' koji, prema Ekonomskom vijeću CDU-a, 'puno rade, plaćaju poreze i rijetko uživaju olakšice' . Kad su usvojeni prvi paketi pomoći, rasprava se uglavnom vrtjela oko srednje klase. Jer ona je ugrožena: inflacijom, rastom cijena energenata i drugoga. No treba li 'srednjem sloju' doista više potpore? Hoće li biti zaboravljen?

Dok je treći paket olakšica savezne vlade primarno usmjeren na studente i umirovljenike ili osobe s niskim primanjima, prethodna dva paketa mjera bila su više olakšice za kućanstva u cjelini - primjerice u troškovima grijanja, troškove dolaska na posao i prije svega za lokalni prijevoz s mjesečnom kartom od devet eura. Jednokratni dodatak na cijenu energije od 300 eura (bruto) namijenjen je kao dodatak na plaću. Dakle riječ je o širokom spektru olakšica za "radnički srednji sloj društva", piše Deutsche Welle.

No tako jednostavno ipak nije, pokazuje analiza opterećenja i rasterećenja niskih, srednjih i visokih primanja: Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) ispitao je kako inflacija utječe na različite platne skupine i kako su na to utjecala prva dva paketa pomoći. Zaključak je da su najveću korist imale osobe s najnižim primanjima.

No posebno je niža srednja klasa još uvijek teško pogođena rastućim cijenama - a platne skupine ispod nje su ionako pogođene. Razlog: najviše su porasli troškovi energije i hrane, navodi DIW. Posebno ljudi koji zarađuju malo moraju trošiti sve veći udio svojih prihoda samo na tekuće troškove i osnovne potrebe.

Član uprave DIW-a Alexander Kritikos pretpostavlja da ti troškovi čine do 70 posto novca nižih platnih skupina. Kritikos, koji radi na istraživanju ekonomskih tokova, u to ubraja troškove hrane, stanovanja, energije i transporta. To, kako kaže, pogađa oko petinu stanovništva.

Ipak, postoji jedna skupina između najnižih i srednjih platnih skupina kojoj nije posvećeno dovoljno pozornosti u sadašnjim poreznim rezovima: "Niža srednja klasa, koja mora podnijeti relativno najveći teret, ovaj put neće dobiti ništa", kaže Kritikos.

  • +1

Inflacija u Njemačkoj

Izvor: Profimedia / Autor: E.D. Torial / Alamy / Profimedia

Ekonomist DIW-a se zalaže za više paušalnih plaćanja za one koji pripadaju u donju polovicu prihoda kućanstva, ali to trenutno nije planirano. On je kritičan i kada je riječ o planiranom ograničenju cijena struje: "To je fatalan signal", kaže on. Bilo bi bolje, kaže on, opteretiti sva kućanstva do određenog dohotka, uzimajući u obzir broj djece, jer bi se time zadržao poticaj svima da štede energiju i pogođeni bi ciljano bili rasterećeni, kaže Kritikos.

Organizacije socijalne skrbi ponekad stvari vide drugačije. One načelno pozdravljaju pakete vladajuće koalicije u Berlinu. No predsjednica Udruženja VdK Verena Bentele se osvrće i na nižu (srednju) klasu: "Umirovljenici s niskim primanjima i zaposlenici s niskim primanjima žele prebroditi zimu vlastitim novcem, zbog čega su nam potrebne gornje granice cijena plina i struje za osnovne potrebe – i to što je brže moguće." Jer, po njezinim riječima: „Hitno nam je potrebna stalna olakšica za nižu srednju klasu, kojoj prijeti skliznuće zbog visokih potrošačkih cijena."

A što se događa sa „srednjom klasom" općenito? Nakon mnogo dobrih godina opet je pojačano opterećena, ali nipošto toliko kao klasa koju čine osobe s nižim primanjima, kaže Kritikos. Srednja je klasa u dobrom stanju zahvaljujući održivom gospodarskom rastu u posljednjih nekoliko godina, malim, ali stalnim porastima plaća i gotovo potpunoj punoj zaposlenosti, kaže profesor ekonomije Kritikos.

Ta stabilnost je u slučaju mnogih ugrožena. Među studentima, primjerice, postoji zabrinutost: i oni osjećaju posljedice rasta cijena hrane. U velikim gradovima stanarine su već visoke. Postoje doduše domovi s povoljnijim uvjetima, ali "ako se sada prijavite, morat ćete čekati šest mjeseci", kaže Sinja Wach, koja studira na Sveučilištu u Stuttgartu.

Neki već podižu kredite, drugi prodaju svoje automobile, kaže Wach. I nju i druge studente vesele planirane olakšice, ali su zabrinuti zbog povećanja doprinosa za studentsko udruženje koji će uskoro morati plaćati. Poskupljuje i hrana u menzi, kaže Marius Lichtl, koji studira arhitekturu. Cijena jela, koja je dosad koštala 2,59 eura, trebala bi iznositi 2,99 eura. U globalu cijene, kako kaže, čine da se primijeti razlika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!