OPROŠTAJNI GOVOR

Rohatinski: Pitajte Milanovića zašto odlazim!

  • Autor: Z. K./RTL
  • Zadnja izmjena 04.06.2012 19:03
  • Objavljeno 04.06.2012 u 19:03
Željko Rohatinski

Željko Rohatinski

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/Pixsell

Guverner HNB-a Željko Rohatinski potvrdio je danas RTL-u da odlazi s funkcije na kojoj je proveo proteklih 12 godina jer mu je premijer Zoran Milanović u telefonskom razgovoru rekao kako daljnja suradnja nije moguća

Vrlo zanimljiv bio je nastup guvernera HNB-a na predstavljanju studije Svjetske banke 'Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu', a posebno je znakovit bio završetak njegova govora, izvještava RTL

Rohatinski je govor završio riječima kako će 'stavovi Svjetske banke o potrebi ostvarivanja štednje i gospodarskog rasta dijeliti i Vlada Republike Hrvatske te Hrvatska narodna banka na čelu s novim guvernerom, te da će krenuti tim putem'.

'Hvala svima, a posebno hrvatskoj javnosti na podršci koju mi je iskazala u posljednjih 12 godina', znakovito je poručio guverner Rohatinski koji je na toj funkciji od 2000. godine.

Nakon što je završilo predstavljanje studije, na izričito pitanje novinarke RTL-a Nataše Božić, potvrdio je svoj odlazak te izjavio kako mu je premijer Milanović u telefonskom razgovoru rekao da 'daljnja suradnja ne bi bila moguća i da mu neće dati treći mandat'.
Na pitanje radi li se o tečaju kune, Rohatinski nije želio izravno odgovoriti. 'Mislim da je dosadašnja praksa pokazala da je stabilan tečaj jedan od temeljnih preduvjeta za održavanje stabilnosti cijelog financijskog sustava', rekao je.

Na potpitanje je li se to tijekom razgovora s Milanovićem pokazalo kao točka razilaženja, odgovorio je: To pitanje trebate postaviti premijeru.

Ivan Šuker, bivši ministar financija u HDZ-ovoj vladi, smatra da 'ako se odlučio na ovaj potez, vjerojatno su od njega tražili nešto što on nije mogao ili nije bio spreman isporučiti novoj vlasti'.

'Na vladi je da objasni zašto odlazi omiljeni guverner kojega su građani čak svojevremeno željeli vidjeti na mjestu predsjednika', izvijestila je novinarka RTL-a Nataša Božić.
195750,193269,192826,173596
'Ne može se ostvarivati održivi ekonomski rast ako se ne ostvaruje i za njega potrebna razina štednje', poručio je Rohatinski u izlaganju povodom predstavljanja studije Svjetske banke 'Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu'.

Rohatinski odbacio Krugmanov koncept

U govoru u kojem se na kraju zahvalio hrvatskoj javnosti na podršci koju mu je pružala u proteklih 12 godina guverner Rohatinski se založio za koncept štednje koji zagovara njemačka kancelarka Angela Merkel, odbacujući model nobelovca Paula Krugmana, koji smatra da se iz krize može izaći jedino ekspanzivnom fiskalnom politikom

Govor guvernera Rohatinskog prenosimo u cijelosti:

1. Prerastanje inicijalnog financijskog šoka u višegodišnju recesiju, transmisija težišta problema s bankarskog sektora na javne financije te prebacivanje njegovog žarišta iz SAD-a u Europu pokazuje koliko je postojeća kriza uzdrmala same temelje osnovnog načina funkcioniranja zapadnih ekonomija u posljednjih tridesetak godina. Suštinski i idejno.

2. Toga nije pošteđen niti 'model realne konvergencije' kao ekonomski temelj projektiranog funkcioniranja Europske unije i, posebno, njezine monetarne unije. Nastao političkim konsenzusom kao svojevrsni hibrid između američkog liberalizma prvenstveno usmjerenog prema ekonomskoj efikasnosti i europske tradicije socijalnih država, model je relativno dobro funkcionirao u 'dobrim vremenima', ali je pokazao i sve svoje nedorečenosti i slabosti u 'lošim vremenima'. Prije svega, bitno ograničenu sposobnost da harmonizira djelovanje vrlo heterogenih elemenata unutar Unije, u proizvodnom, tehnološkom, socijalnom i psihološkom smislu.

3. Zato, izbijanjem krize, proces ekonomske konvergencije između zemalja EU prelazi u proces njihove divergencije i snažne interesne polarizacije.

4. Otuda, model treba dograditi i reformirati, posebno u sferi bitnog ublažavanja dihotomije između jedinstvene monetarne politike i relativno autonomnih fiskalnih, razvojnih i socijalnih politika zemalja članica.

5. Teško je, naime, složiti se - općenito, a u slučaju zemalja EU posebno - s metaforom nobelovca P. Krugmana o tehnički ispravnom automobilu koji je odjednom stao zbog istrošenosti akumulatora, tako da je dovoljno samo ugraditi novi akumulator (pod čime Krugman podrazumijeva povećanje agregatne potražnje ekspanzivnom fiskalnom politikom) pa da se automobil nastavi normalno kretati.

Prije bi se moglo kazati da taj automobil ima ozbiljne konstrukcijske greške:

(a) volatilni sastav pogonskog goriva, gdje toleriranje cikličkog jačanja spekulativnih elemenata i na strani ponude i na strani potražnje dovodi do pojave 'balona' i pregrijavanja motora,

(b) teškoće u transmisiji pogonske energije prema kotačima, gdje brojni institucionalizirani i neinstitucionalizirani transferi koji nemaju ekonomsko opravdanje uzrokuju znatan gubitak pogonske energije,

(c) neprilagođenost upravljačkog mehanizma, gdje kombinacija liberaliziranog financijskog sustava i populističkih elemenata u nacionalnim ekonomskim politikama smanjuje efikasnost mehanizma prevencije i kočenja.

6. Jednako tako, teško se složiti i s navodnom alternativom 'ili štednja ili rast', kao i s njenom kauzalno nedefiniranom antitezom 'i štednja i rast'. Te dvije kategorije jednostavno su spojene posude i ne može se ostvarivati održivi ekonomski rast ako se ne ostvaruje i za njega potrebna razina štednje.

7. Kako do toga inicijalno doći iz postojeće situacije? Ekonomija u krizi slična je organizmu kojeg razjedaju otrovne supstance - u ovom slučaju fundamentalne neravnoteže što produciraju visoke deficite i dugoročno neodržive putanje zaduženosti. Taj organizam ne može se liječiti na način da se u njega ubacuju nove količine otrova (odnosno, dodatno povećavaju neravnoteže), već jedino korištenjem protuotrova (štednje) koji će razgrađivati postojeće neravnoteže, zaustaviti njihovo štetno djelovanje i postupno ih otkloniti iz organizma. U tome je i suština šire definiranog pojma 'štednja' i ona nema alternativu.8. To je put kojim bi trebala ići i Hrvatska, kombinacijom strukturnih reformi, restriktivne fiskalne i razumno ekspanzivne monetarne politike, kako bi se postigla dinamička redistribucija ograničenih financijskih sredstava s potrošnje na investicije i one usmjerile u pravcu iniciranja održivog ekonomskog rasta s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Takva politika stvorit će onda i pogodan ambijent za priljev stranog kapitala. Kao izravnih ulaganja, a ne kao kredita.

9. Vjerujem da je ovo razmišljanje na tragu i stavova Svjetske banke te se nadam da će Vlada RH i HNB na čelu s novim guvernerom krenuti tim putem. Hvala svima, a posebno hrvatskoj javnosti na podršci koju mi je pružala u proteklih 12 godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi