U skromnom uredu njemačke kemijske tvrtke Gechem, među plastičnim kantama i ambalažom deterdženata, vlasnica Martina Nighswonger vodi svakodnevne krizne sastanke i, kako sama priznaje, izbacuje frustracije na boksačkoj vreći. Nakon pandemije, energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i američkih carina, novi udar dolazi s Bliskog istoka i ponovno pogađa upravo ono što industrija najviše treba: sirovine.

'Nema predaha. Svake godine profit je sve manji i na kraju nestane. Iscrpljujuće je to i više ne znaš što učiniti', kaže Nighswonger za Reuters u pogonu u Kleinkarlbachu. Gechem, koji proizvodi kemikalije za sredstva za čišćenje i kočione tekućine za automobilsku industriju, tek je jedan primjer šire krize koja pogađa europske sektore – od kemije i plastike do metala, tekstila i igračaka.

Rat u Perzijskom zaljevu samo je pogoršao stanje. Nakon što je Iran blokirao Hormuški tjesnac, ključni koridor globalne trgovine energentima, cijene nafte skočile su gotovo na 120 dolara po barelu, dvostruko više nego početkom godine. Istodobno su napadi na plinska postrojenja u Iranu i Katru uzdrmali tržišta.

Za Europu, koja već ima znatno više cijene energije od konkurencije, to je jako bolan udarac. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, veleprodajna cijena električne energije u Njemačkoj doseže oko 132 dolara po megavatsatu, u usporedbi s 48 dolara u SAD-u.

'Europa je na udaru i nema prostora za još jedan energetski šok u tako kratkom razdoblju', upozorava Ipek Ozkardeskaya iz Swissquotea, ističući da su Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo među najranjivijima. Procjene njemačkog instituta IW pokazuju da bi samo njihovo gospodarstvo moglo izgubiti 40 milijardi eura u dvije godine ako cijena nafte ostane na oko 100 dolara.

Mittelstand pod pritiskom

Osobito su pogođene male i srednje tvrtke – okosnica njemačkog gospodarstva poznata kao Mittelstand. Gechem, osnovan još 1861., prošle godine ostvario je promet od 46 milijuna eura i zapošljava 165 ljudi, no sada je zamrznuo zapošljavanje i prvi put u dva desetljeća razmatra otpuštanja.

Investicije su zaustavljene, uključujući novu liniju za punjenje i proširenje solarne elektrane, a cijena sulfaminske kiseline – ključne sirovine za proizvode poput tableta za perilice – porasla je za petinu, što je tvrtki već povećalo troškove za do 400.000 eura ove godine.

Problemi se ne zaustavljaju na energentima. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca poremećena je opskrba gnojivima, sumporom, helijem, aluminijem i plastikom, a troškovi transporta su narasli. 'Ova situacija jako će pogoditi male i srednje tvrtke jer mnoge nemaju alternativne dobavne lance', upozorava Wolfgang Grosse Entrup iz njemačkog kemijskog udruženja VCI.

Već prije ove krize Mittelstand je bio pod pritiskom: 2025. je više od 24.000 tvrtki završilo u stečaju, najviše od 2014. godine.

Kriza se prelijeva i na velike igrače

Pritisak se sada širi i na velike industrijske sustave. Njemački Lanxess najavio je ukidanje 550 radnih mjesta i povećanje cijena, a BASF ih već diže i do 30 posto. Evonik upozorava da troškove neće biti moguće u potpunosti prebaciti na kupce, a Henkel bilježi rast cijena sirovina u cijelom lancu opskrbe.

'Naše tvrtke rade u punom kriznom režimu', poručuju iz VCI-ja, a slična slika vidi se diljem Europe. Predsjednik ABB-a Peter Voser upozorava da bi dugotrajan rat mogao ozbiljno pogoditi globalno gospodarstvo zbog rasta cijena energije i mogućih obustava proizvodnje.

Francuski proizvođač plastičnih cijevi Elydan već osjeća posljedice: dobavljači iz Azije proglašavaju 'višu silu' i prekidaju isporuke sirovina. 'Ako se sukob nastavi, morat ćemo povećati cijene. Ovakav udar ne možemo sami apsorbirati', kaže predsjednik tvrtke Marc-Antoine Blin.

Danski LEGO pokušava smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima prelaskom na recikliranu i bioplastiku, no ni to ne ublažava temeljni problem – kroničnu nestabilnost. 'Pandemija, inflacija, rat u Ukrajini, carine… previše je toga. Volatilnost nikada nije dobra', zaključuje direktor te tvrtke Niels Christiansen.