smještaj, povišica, bonus...

Radnika ni za lijek, pa uskaču i penzioneri: Pitali smo najveće domaće igrače čime privlače i zadržavaju ljude

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 15.04.2019 17:26
  • Objavljeno 15.04.2019 u 17:26
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia/Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

'Radnika u Hrvatskoj ima dovoljno za sve potrebe, problem je u poslodavcima koji daju preslabe plaće, pa ljudi radije odlaze u inozemstvo.' Snažna je to poruka koju su poslali čitatelji tportala poslije objave našeg teksta u kojem poslodavci apeliraju na državu da smanji namete i olakša motiviranje radnika. Nakon što su obje strane iznijele svoje mišljenje upitali smo neke od najvećih domaćih poslodavaca što oni točno čine da zadrže i privuku nove ljude

Pred početak turističke sezone, osim hotelijera i ugostitelja, najveći je pritisak na trgovcima koji moraju osigurati dovoljan broj prodavača, skladištara i vozača kako bi u špici sezone sve besprijekorno funkcioniralo. U Konzumu, najvećem domaćem trgovačkom lancu, kažu nam kako su neprestano otvoreni za zapošljavanje i kako u ovom trenutku traže prodavače, vozače, mesare, kuhare, dostavljače, vozače i posrednike u internetskoj prodaji.

'Zaposlenicima nudimo stimulativne uvjete i brojne pogodnosti iznad onih koje su propisane zakonom, a trend neprestanog unapređenja i povećanja radničkih prava iz proteklih godina nastavio se i u ovoj te smo početkom siječnja povećali primanja u neto iznosu od 350 kuna. Zaposlenicima isplaćujemo i uskrsnicu, božićnicu i regres, a imaju pravo i na dar za dijete te plaćeno privatno zdravstveno osiguranje. Za one kojima je to važno radi usklađenja privatnih i poslovnih obveza, omogućavamo rad na nepuno radno vrijeme, a naša su vrata otvorena i studentima i umirovljenicima', kažu nam.

Veliku akciju zapošljavanja umirovljenika provodi i Spar i to pod geslom 'Sa Sparom na more'. Traže blagajnike, mesare, pekare i kuhare, a uz plaću nude i jedan plaćeni topli obrok, 20-satni radni tjedan, dva slobodna dana u tjednu te kremu za sunčanje i slobodno vrijeme za kupanje (!).

U samom turizmu najveće poteškoće imaju vlasnici malih i srednjih poduzeća, poput restoratera. U našim najposjećenijim turističkim centrima postalo je uobičajeno to da s prozora i vrata restorana, kafića, klubova i manjih prodavaonica suvenira vrište natpisi 'tražimo radnike'.

Veliki lanci, poput Maistre i Valamara, uglavnom nemaju puno problema s privlačenjem osoblja jer su reagirali na vrijeme. Tako, primjerice, minimalne neto plaće u Valamaru iznose od 5000 do 7500 kuna za zaposlenike s punim mjesečnim fondom sati, čeka ih i 13. plaća u iznosu od 5000 kuna, posebne nagrade za sezonce i plaćeni smještaj u hotelu s bazenom. U Maisti nam kažu kako je samo petina njihovih radnika zaposlena na određeno, a uz plaću imaju dva topla obroka, prijevoz, regres, božićnicu, jubilarnu nagradu i solidarnu pomoć. Svoje najbolje radnike, koje pripremaju za rukovoditelje, šalju u najbolju školu za hotelski menadžment u svijetu, École hôtelière de Lausanne, dok se kuhari stipendiraju na Ritz-Escoffieru u Parizu.

U Maistri nam i kažu da bi probleme na tržištu rada u turizmu rješavali nizom konkretnih mjera poput uključivanja osnovnih škola u promociju upisa srednjih ugostiteljskih škola, bržim i jednostavnijim prekvalifikacijama, uključivanjem poslodavaca u izobrazbu mladih, uvođenjem dualnog obrazovanja s puno više prakse i podršku institucija u rješavanju pitanja smještaja sezonaca, ali rezanju birokracije po pitanju radnih dozvola, za koje se i dalje mora čekati u redu na policiji, umjesto da se zahtjevi predaju online.

  • +5
  • +2

U Splitu lani gotovo nije bilo kafića i restorana koji u jednom trenutku nije trebao pomoć

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Sezona uvijek isprazni bazen nezaposlenih kod HZZ-a u svim obalnim i priobalnim gradovima, dok kratkih ruku ostaju manji poslodavci koji ne mogu ili ne žele dati plaće koje nude velike tvrtke, pa na burzi ostaju samo oni koji ionako ne žele raditi ili rade negdje u sivoj ili crnoj zoni.

No osim turizma i trgovine te građevinskog sektora, koji se ipak nekako snalazi s uvoznim radnicima, probleme imaju i druge industrije. Poslodavci su redom pozdravili mjeru Ministarstva financija kojom se od ove godine podigao iznos neoporezive nagrade radnicima.

Zadovoljni su njome i u Hrvatskoj pošti te smatraju da ona ima vrlo dobar učinak i pozdravit će, kažu nam, svako daljnje porezno rasterećenje rada. Pošta od 2017. nagrađuje radnike izravnom uplatom u treći mirovinski stup, a svim zaposlenicima sukladno kolektivnom ugovoru tri puta godišnje isplaćuje se godišnja nagrada na osnovi financijskih rezultata kompanije (npr. za Uskrs, godišnji odmor i Božić). 'Tako smo krajem prošle godine isplatili nagradu 150 posto veću od planirane zato što nam se na osnovi poslovnih rezultata otvorila mogućnost isplate', kažu nam.

Početkom prošle godine povećane su plaće radnicima na operativnim radnim mjestima. Tako je, primjerice, poštarima u posljednje dvije godine plaća uvećana za 20 posto. Osim materijalnih prava, ljude se motivira raznim projektima koji prate potrebe za zapošljavanjem i rade na obrazovanju djelatnika.

  • +3

Hrvatska pošta dovršava novi centar u Velikoj Gorici

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HP

Kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u zemlji već je godinama titulirana Ina, najveća domaća naftna kompanija. Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa u Ini, kaže nam kako trenutačno rade strategiju općenite dobrobiti u kojoj su projekti poput beneFIT-a, koji radnicima nudi fleksibilno radno vrijeme i fleksibilno mjesto rada.

Razvojem radnika stalno se bavi kroz razne edukacije u sklopu Ina Akademije, a sustav plaća usklađuje se s tržištem. Valjda spomenuti i pripravnički program Growww koji se provodi već deset godina i u sklopu kojeg je zaposleno 650 ljudi.

'S obzirom na to da su ljudi presudni za uspjeh naše kompanije i njihovo zadovoljstvo nam je važno te im želimo pružiti bolje uvjete rada kako bismo ih dodatno motivirali, radnicima INA Maloprodajnih servisa su se od travnja povećala mjesečna primanja i do 25 posto', kaže nam Senčar Perkov.

Radnici Ininih Maloprodajnih servisa od travnja imaju i do 25 posto veća primanja

Radnici Ininih Maloprodajnih servisa od travnja imaju i do 25 posto veća primanja

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

Na kraju balade valja pogledati zašto domaći i radnici iz susjednih zemalja poput Bosne i Hercegovine i Srbije, ako se već moraju seliti, radije biraju Austriju ili Njemačku. Prosječan bruto trošak rada, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj iznosi 10,9 eura, u Sloveniji je 18 eura, a u Austriji i Njemačkoj 34 eura.

Domaći radnici zato radije biraju stalan posao u inozemstvu i uz znatno više troškove života. Poslodavci se s druge strane tuže na prevelike troškove koji nisu plaća, poput doprinosa za mirovinsko i zdravstveno. Ti su troškovi zaista veliki jer svaki poslodavac na neto plaću od 5000 kuna zapravo iz tvrtke isplaćuje oko 8000 kuna.

No i prema davanjima državi Hrvatska je među jeftinijima u Europi - u pravilu, što je gospodarstvo razvijenije, država više traži: Francuska i Švedska su rekorderi s udjelom socijale i poreza u plaći višim od 30 posto, a tek su nešto jeftinije Njemačka, Austrija i Italija. Odgovor na pitanje zašto oni mogu, a mi ne možemo nije lako dati, valjda tek podsjetiti na 'strukturne reforme' kojima nam se bombardira godinama, a koje nitko nikad nije proveo, poput reforme pravosuđa ili obrazovanja. Reforme kojima bismo se prilagodili tržištu nije proveo ni značajan broj poslodavaca, posebno malih i srednjih, koji imaju i koji će nastaviti imati velike poteškoće u privlačenju i zadržavanju radnika.

Više o problemima na domaćem tržištu rada pročitajte u tekstovima:

<<Poslodavci nemaju radnika, već zaposleni bježe u EU, a prva crta obrane - kvote za uvoz stranaca - troše se slabo ili nikako>>

<<Radnici dali dijagnozu: Plaće su premale, vani nas poštuju; Poslodavci: Uz ovakve poreze, nema rasta plaća>>

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!