Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je kako Hrvatska, unatoč obvezi isplate 286 milijuna dolara MOL-u, traži mirno rješenje spora i ne odustaje od mogućeg otkupa INA-e. Uz odnose s mađarskom kompanijom, komentirao je i razvoj nuklearne energije, plinsku interkonekciju te velike investicije u energetici
Ministar Ante Šušnjar je u razgovoru za Dnevnik HTV-a istaknuo kako očekuje poboljšanje političkih odnosa s Mađarskom nakon promjene vlasti, što bi moglo dodatno olakšati rješavanje otvorenih pitanja.
'Vjerujem u bolje odnose koje očekujemo na političkom nivou s dolaskom nove administracije, koja je i sama naznačila drugačiji pristup', rekao je.
Govoreći o mogućem otkupu dionica INA-e, istaknuo je da hrvatska ponuda i dalje postoji, ali pod jasnim uvjetima.
'Naša ponuda za otkup dionica INA-e je na stolu, međutim ona mora biti po komercijalnim uvjetima. Mi moramo odgovorno raspolagati sredstvima naših građana', naglasio je.
Dodao je kako se referentne vrijednosti mogu usporediti s nedavnim transakcijama u regiji.
'Jedna slična transakcija događa se u Srbiji i to su otprilike pariteti o kojima možemo razgovarati. To su vrlo slične kompanije i tržišta, dok ono što je dosad bilo na stolu nije bilo prihvatljivo. Ja sam uvijek optimist i nadam se boljim odnosima i rješenju svih otvorenih pitanja', poručio je Šušnjar.
'Radim sve da Hrvatska gradi elektrane'
Istaknuo je i da Vlada već poduzima konkretne korake kako bi omogućila razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj.
'Iskreno se nadam i radim sve na tome da Hrvatska gradi te elektrane. Međutim, mi prije svega stvaramo pravni okvir, rekao je Šušnjar.
Dodao je da je konačni prijedlog zakona već upućen u Hrvatski sabor te da slijedi izrada akcijskog plana i programa razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.
'To nije ideološko pitanje, to je strateško pitanje, to je pitanje suverenosti, naglasio je ministar, podsjetivši da je tema nuklearne energije ranije izazivala skepsu u dijelu javnosti, dok danas dobiva sve veću podršku.
Konvencionalni i modularni reaktori kao rješenje
Govoreći o konkretnim modelima, Šušnjar nije isključio nijednu opciju, već zagovara kombinirani pristup.
'Struka će reći jesu li to konvencionalni reaktori ili mali modularni reaktori, ali ja mislim da bi kombinacija jednog i drugog bila najbolja opcija za Republiku Hrvatsku, rekao je.
Naglasio je da Hrvatska već ima određene prednosti, uključujući izrađene studije i potencijalne lokacije, no konačne odluke moraju biti utemeljene na stručnim analizama.
Upozorio je i na vremenski faktor kada je riječ o modularnim reaktorima: 'Moramo dočekati da se takav reaktor licencira u zemlji proizvođača ili negdje drugdje, ali nemamo vremena za čekanje'.
Istodobno je istaknuo da su i konvencionalni reaktori, uz znatno unaprijeđene sigurnosne standarde i predvidivost ulaganja, realna opcija za Hrvatsku.
Južna plinska interkonekcija: Korist za BiH, ali i hrvatske tvrtke
Ministar se osvrnuo i na sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji s Bosnom i Hercegovinom, istaknuvši kako će najveće koristi od projekta imati upravo susjedna država.
'Najveće koristi imat će bosanskohercegovački građani i gospodarstvo. Mi imamo razvijene transportne kapacitete prema mnogim državama u okruženju i dodatno ih unaprjeđujemo, ali diverzifikacija koju bi Bosna i Hercegovina dobila najviše doprinosi njima', rekao je Šušnjar.
Naglasio je da je prioritet Hrvatske zaštita vlastitih interesa i državnih kompanija.
'Mi smo ovdje da zaštitimo interese Republike Hrvatske i kompanija u njenom vlasništvu, konkretno Plinacro, te da utvrdimo fizibilnost takvih ulaganja i tako ćemo postupiti i ovaj put', dodao je.
Pantheon kao potvrda investicijskog uzleta Hrvatske
Govoreći o projektu Pantheon, odnosno mogućoj izgradnji podatkovnog centra u Topuskom vrijednog oko 50 milijardi eura, ministar je istaknuo kako takve investicije potvrđuju jačanje investicijskog potencijala Hrvatske.
'To je pokazatelj da se Republika Hrvatska značajno podigla na karti kao zemlja za investicije. To ne dokazuje samo ovaj projekt, nego i niz drugih stranih ulaganja koja se događaju posljednjih nekoliko godina', rekao je.
Dodao je kako država vidi korist u takvim projektima, ali i da ključna odgovornost ostaje na investitorima. Na investitorima je da pokažu o čemu se radi, a mi smo tu da im pomognemo u svemu što je potrebno. Naglasio je i da se razvoj takvih projekata uklapa u širu industrijsku strategiju države.
'Razvijanje takvih industrija u našem je interesu, ali moramo imati jasne pretpostavke. To je komplementarno s našom industrijskom strategijom koja bi trebala biti objavljena kroz mjesec dana', rekao je.
Zaključio je kako država ne pravi razliku između velikih i manjih investicija: "Svaka nova investicija je važna. Pružamo svu potporu koju možemo, kako bismo privukli što više ulaganja i unaprijedili standard građana i gospodarstva".