U planu se svijet opisuje kao prostor obilježen 'neredom i kaosom', uz sve češće geopolitičke sukobe. Upravo zbog toga, sigurnost i strateška autonomija postaju ključni prioriteti kineske politike.

Riječ je o trećem petogodišnjem planu koji nosi snažan politički pečat kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Njegova strategija temelji se na razvoju inovacija, tehnološkoj samodostatnosti i modernizaciji industrije, dok se najveći izazovi vide u rastućem rivalstvu s SAD-om i sve nestabilnijem međunarodnom okruženju.

Kina želi stratešku autonomiju

U odnosu na prethodne razvojne planove, novi dokument snažnije naglašava potrebu za samostalnošću u ključnim sektorima. To se odnosi na industriju, energetiku, opskrbu sirovinama, ali i na prehrambenu sigurnost.

Cilj je transformirati kinesku industriju iz modela 'vodstva kroz veličinu' u 'vodstvo kroz snagu', odnosno kroz tehnološku nadmoć i inovacije.

Analitičari ističu i dvije dodatne promjene u pristupu: veći naglasak na državnoj potrošnji kao poticaju gospodarstvu te nastojanje Pekinga da aktivnije sudjeluje u oblikovanju međunarodnih pravila.

Ipak, kinesko gospodarstvo suočava se i s ozbiljnim izazovima – slaba domaća potražnja i smanjenje radno sposobnog stanovništva.

Šest industrija koje bi trebale nositi kinesko gospodarstvo

Državno vodstvo izdvojilo je šest industrija koje bi u budućnosti trebale postati ključni stupovi kineskog gospodarskog razvoja.

Poluvodiči

Kina ulaže milijarde dolara u razvoj vlastite industrije čipova kako bi smanjila ovisnost o zapadnim proizvođačima. Unatoč velikim ulaganjima, predstavnici industrije upozoravaju da je sektor još uvijek fragmentiran i relativno slab.

Svemirska industrija

Peking ubrzano razvija svemirske programe, uključujući obrambene kapacitete i mreže satelita koje bi mogle funkcionirati kao golemi orbitalni računalni sustavi.

Iako Kina nema privatnog poduzetnika usporedivog s Elonom Muskom, privatne svemirske kompanije sve brže rastu, a granice između državnog, vojnog i komercijalnog sektora postaju sve nejasnije.

Biomedicina

Kina je već postala važan globalni igrač u biotehnološkoj industriji. Devet od 20 najvrjednijih biotehnoloških tvrtki na svijetu dolazi upravo iz Kine.

Vrijednost međunarodnih licencnih ugovora u tom sektoru porasla je između 2023. i 2024. za čak 66 posto, potaknuta državnim ulaganjima i velikim bazama medicinskih podataka.

Ekonomija zračnog prostora

Kina vidi ogroman potencijal u gospodarskom korištenju zračnog prostora do visine od 1000 metara.

U taj sektor ulaze dronovi za dostavu, leteći taksiji, sustavi nadzora te nove tehnologije za hitne službe.

Nove tehnologije baterija

Kina već ima vodeću poziciju u proizvodnji baterija, osobito za električna vozila. Novi plan predviđa dodatna ulaganja u baterijske sustave za pohranu energije iz obnovljivih izvora.

Roboti i utjelovljena umjetna inteligencija

Kina je već najveće svjetsko tržište industrijskih robota. Peking želi posebno ubrzati razvoj humanoidnih robota koji bi mogli transformirati industriju i otvoriti nove sektore gospodarstva.

Tehnologije u kojima Kina želi globalni proboj

Osim tih industrija, kinesko vodstvo identificiralo je i nekoliko ključnih tehnologija u kojima želi postići globalne proboje.

To uključuje kvantna računala, biotehnološku proizvodnju lijekova, proizvodnju zelenog vodika, nuklearnu fuziju, tehnologije koje povezuju mozak i računala te razvoj mobilne mreže šeste generacije (6G).

Posebno se ističe kvantna tehnologija jer bi snažna kvantna računala mogla probiti postojeće metode enkripcije i omogućiti pristup povjerljivim podacima.

Umjetna inteligencija kao ključni motor razvoja

Umjetna inteligencija zauzima središnje mjesto u novom planu. Inicijativa 'AI Plus' ima cilj integrirati umjetnu inteligenciju u čak 90 posto kineskog gospodarstva do 2030. godine.

Kineske vlasti ipak žele kontrolirani razvoj te tehnologije. Ministarstvo rada upozorava da bi umjetna inteligencija mogla imati dubok utjecaj na tržište rada, pa država želi osigurati da ona stvara nova radna mjesta i jača postojeće sektore.

Put prema 'vojsci svjetske klase'

Plan uključuje i ambicioznu modernizaciju kineske vojske. Cilj je do 2049. stvoriti 'vojsku svjetske klase'.

To uključuje razvoj naprednih tehnologija, jačanje kibernetičkih i svemirskih kapaciteta, razvoj bespilotnih sustava i modernizaciju mornarice.

U dokumentu se također naglašava odlučnost Pekinga da se suprotstavi 'separatističkim snagama' na Tajvanu.

Energetska sigurnost u središtu strategije

Energetska sigurnost postaje jedan od ključnih prioriteta kineske politike.

Plan predviđa povećanje strateških rezervi nafte i plina te izgradnju zaliha kritičnih minerala. Udio energije iz nefosilnih izvora trebao bi porasti s oko 22 posto na 25 posto do 2030. godine.

Kina planira snažno ulagati u obnovljive izvore energije, vodik, nuklearnu fuziju, elektroenergetske mreže i nove sustave za pohranu energije.

Veliki infrastrukturni projekti za poticanje potrošnje

Država planira potaknuti gospodarski rast i potrošnju velikim infrastrukturnim projektima.

Među njima su razvoj satelitskog interneta, veliki hidroenergetski projekti u Tibetu te modernizacija plovnih putova na rijeci Jangce.

Takvi projekti trebali bi pomoći i posrnuloj građevinskoj industriji.

Problemi o kojima plan gotovo ne govori

Zanimljivo je da se u dokumentu gotovo ne spominje jedna od najvećih slabosti kineskog gospodarstva – dugotrajna kriza na tržištu nekretnina.

Prije krize taj je sektor činio gotovo četvrtinu kineskog gospodarstva, ali cijene stanova posljednjih godina u mnogim gradovima stalno padaju.

To dodatno slabi potrošnju jer građani sve rjeđe ulažu u nekretnine.

Uz to, tržište rada suočava se s velikim pritiskom. Samo 2025. godine kineska sveučilišta završilo je više od 12 milijuna studenata, dok je nezaposlenost među mladima dosegnula 16,5 posto.

Analitičari upozoravaju da snažan fokus na tehnološku proizvodnju ne znači nužno i otvaranje velikog broja novih radnih mjesta.