U emisiji Agenda: Svijet analizirano je trenutačno stanje Kine i njezinih planova do 2030. godine. S posebnim naglaskom na tehnološku suverenost, energetsku tranziciju te reakcije Pekinga na globalne krizne događaje, uz promišljanja povjesničara Zvonimira Stopića s Capital Normal Universityja u Pekingu
Stopić je na HRT-u komentirao stav kineskog vodstva prema nedavnim američkim vojnim intervencijama u Iranu, ali i ranijim slučajevima poput Venezuele. Prema njegovim riječima, Kina na takve postupke gleda s velikom zabrinutošću.
Diverzificiran sektor
'Kina ne gleda blagonaklono na vojne intervencije i nastoji poslati poruku da se svi sukobi trebaju rješavati diplomatskim putem, bez ugrožavanja suvereniteta država', istaknuo je.
Podsjetio je da je ministar vanjskih poslova Wang Yi nedavno naglasio kako “ovo nije način rješavanja geopolitičkih problema” te da iz takvih sukoba “nikada neće proizaći ništa dobro”. Stopić je dodao da Kina posebno osuđuje pokušaje smjena vlasti, otmice ili ubijanja lidera, naglašavajući potrebu vraćanja svake situacije na diplomatsku razinu.
vezane vijesti
Komentirao je kinesku reakciju na moguće poremećaje u opskrbi naftom iz Perzijskog zaljeva, uključujući ključne proizvođače poput Irana, te potencijalni utjecaj na azijska tržišta, prvenstveno Kinu i Indiju.
'Kina je posljednjih desetljeća strateški gradila i diverzificirala svoj energijski sektor. Već od vremena pandemije COVID-19 izgradili su mrežu koja ih čini manje osjetljivima na poremećaje u opskrbi, u usporedbi s Europom', rekao je.
Objasnio je da više od polovice kineske nafte dolazi iz Bliskog istoka, pri čemu se transport odvija kroz strateške točke poput Hormuškog tjesnaca i Malacca Straita, gdje američka flota ima stalnu prisutnost.
'To je osjetljiv moment jer bi u slučaju napetosti Amerika mogla presjeći tu liniju opskrbe. Ipak, Kina ima alternative: vlastitu proizvodnju od oko 5 posto svjetske nafte, velike strateške rezerve te logističke rute preko luke Gwadar u Pakistanu, premda je taj pravac u povojima', pojasnio je.
Aktivna suradnja s Rusijom
Stopić je dodao kako Kina aktivno surađuje s Rusijom, od koje kupuje oko 20 posto svojih naftnih potreba, ali istovremeno želi izbjeći preveliku ovisnost o jednom izvoru.
Analizirao je učinke carina i tarifa koje je uveo Donald Trump na kinesku ekonomiju i globalnu trgovinu.
'Trumpove carine i općeniti pristup globalnoj politici unijeli su dodatnu nesigurnost u trgovinu i transport. To je zasigurno otežalo situaciju, ali statistike pokazuju da je Kina snažnija nego što bi se očekivalo', rekao je.
Restrukturiranje gospoodarstva
U Pekingu je završen Nacionalni narodni kongres, paralelno zasjedanje dvaju tijela državne vlasti. Usvojene su smjernice novog petogodišnjeg plana koji se temelji na tehnološkoj suverenosti i energetskoj tranziciji. Predstavljena je i projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu od 4,5 do 5 posto BDP-a. Stopić je istaknuo potrebu restrukturiranja kineskog gospodarstva, te apostrofirao najveći izazov kineskog gospodarstva.
'Najveći izazov kineskog gospodarstva predstavlja manjak djece i smanjenje radne snage. Petogodišnji plan nudi rješenja za trenutačne izazove, uključujući ulaganja u tehnologije poput nuklearne fuzije, kvantnih računala, robotizacije i integracije AI-a u sve sektore, rekao je.
Naglasio je i važnost obnovljivih izvora energije.
'Iako fosilna goriva i dalje čine oko 80 posto energetskog kolača, udio obnovljivih izvora raste, a Kina aktivno primjenjuje nove tehnologije, ne samo izvozi', zaključio je Sopić na HRT-u.
