Od 1. srpnja ove godine na snazi su nove mjere kreditiranja, koje je uspostavila Hrvatska narodna banka. S obzirom na primjetan trend pojačanog kreditiranja građanstva, domaći su bankari procijenili kako bi to, u kombinaciji s rastućim prihodima, moglo dovesti i do pretjerivanja u zaduživanju građana i tvrtki.

Makroprudencijalnim mjerama HNB-a ograničen je omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI), koji ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, te omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV), koji ne smije biti veći od 90 posto.

Prevedeno na razumljivi jezik, mjesečna rata kredita ne smije biti veća od 45 posto mjesečnih prihoda, a pri podizanju stambenih kredita građani moraju pokriti najmanje 10 posto vrijednosti nekretnine svojom ušteđevinom. Uz to, rok otplate za stambene kredite je ograničen na najviše 30, a gotovinskih kredita na 10 godina.

Nenamjenski krediti u padu

Time se građani štite od toga da ne dođu u situaciju da ne mogu otplaćivati kredite. Procjena je kako je svaki 20. do 25. kredit teško naplativ, upravo zbog visokih iznosa glavnice.

"Krediti stanovništvu su počeli padati, jer padaju gotovinski nenamjenski krediti, dok stambeni krediti i dalje rastu, ali po nižoj stopi nego u prvoj polovici godine. Jači je učinak kod gotovinskih nenamjenskih kredita, što smo i najavljivali i imamo putanju rasta koja je niža, dok kod stambenih kredita imamo višu, ali sporiju putanju. Za stambene kredite je teško dati jasnu evaluaciju, jer je velik dio tih kredita ugovoren prije, a isplaćen nakon 1. srpnja", ustvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Dodao je kako su mjere već pokazale očekivane rezultate, jer se kod svih kredita smanjio omjer dohotka za servisiranje zaduženja. Taj je omjer kod nestambenih kredita pao s 30 na 10 posto, a kod stambenih s 35 na 20 posto. Što se, pak, stambenih kredita tiče, sve ih je više s vrijednostima koje su manje od 90 posto ugovorene cijene nekretnine. "Skupljih" je kredita ranije bilo čak 35 posto, no taj je udio u drugom polugodištu ove godine pao na 20 posto.

Građani više štede nego što troše

Procjene HNB-a govore da je rast stambenih kredita u drugom dijelu ove godine gotovo sličan kao i prošle godine. No, broj i vrijednost gotovinskih nenamjenskih kredita je od srpnja gotovo stagnirala te bi uskoro mogla doseći razinu iz 2023. godine.

Pravi učinak makroprudencijalnih mjera vidjet će se tek u sljedećem razdoblju, kad banke prestanu odobravati kredite dogovorene prije 1. srpnja. Vujčić je primijetio kako u posljednje vrijeme građani više štede nego što troše, iako potrošnja i dalje statistički raste. Moguće je da se radi o psihološkom utjecaju novih mjera u bankama, pa građani više odlučuju sami riješiti veće financijske investicije.

No, s druge strane, na zaduživanje ih i dalje vabe relativno niske kamatne stope. Trenutno su kamate na stambene kredite u Hrvatskoj najniže u cijeloj EU i kreću se na otprilike tri posto. Što se tiče gotovinskih kredita, njihove su kamate pale na razinu iz 2022. godine, što je otprilike 4,5 posto, te se značajnije ne mijenjaju.

"Kamate u Hrvatskoj su ispod prosjeka EU na sve kredite stanovništvu, a pogotovo su niže od zemalja koje nisu u eurozoni (Češka, Poljska i Mađarska), gdje su kamate više nego duplo više nego u Hrvatskoj. Očekuje se da će kamatna stopa ostati na istoj razini", objasnio je Vujčić.

Niske su i kamate na depozite

Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima mogu odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja.

Što se, pak, tiče kamata na depozite, one su se smanjile te se trenutno kreću između 1,5 i dva posto. Time je dodatni prijenos pozitivnih gospodarskih kretnja na domaće kamatne stope, barem u ovome segmentu, počeo iščezavati, što nije dobra vijest za one koji su se oslanjali na, primjerice, oročenu štednju.

Ako uzmemo u obzir da građani Hrvatske na računima drže sveukupno više od 40 milijardi eura, jasno je da drugi oblici ulaganja, poput državnih vrijednosnih papira, mogu značajnije povećati ušteđevinu.